Ždralović: Sociologija može imati značaj za stvaranje inkluzivnijeg i pravednijeg društva

5 Min Read

Na Fakultetu političkih nauka 19. februara će biti održana javna diskusija o temi “Perspektive sociologije u obrazovanju” koja predstavlja važan pokušaj okupljanja sociologa i sociologinja. Jedna od učesnica je i profesorica sa Pravnog fakulteta UNSA prodekanica za naučno-istraživački rad Amila Ždralović koja, govoreći za Fenu o značaju tog skupa, smatra da će se i na ovaj način naprosto nametnuti pitanja pozicije sociologije kao nastavnog predmeta u srednjim školama.

– Svaka diskusija o sociologiji vraća nas poziciji samoodbrane. Čini mi se da je doista još aktualna izjava “sociologija je borilački sport” Pierrea Bourdieua po kojoj je nazvan dokumentarni film o ovom francuskom sociologu. Samoodbrambena pozicija nije ni slučajna ni suvišna. Ako čak površno posmatramo njenu istoriju na našim prostorima pratit ćemo da je u jednom trenutku bila nepoželjna kao buržoaska disciplina, obavezna i važna kada je oduzeta profesiji i reducirana na marksističke perspektive, a potom kao takva odbačena. Danas kada obrazujemo pojedince i pojedinke za tržište rada, sociologija koja bi trebala da razvija kritičke potencijali, ne da je manje važna, nego je i nepoželjna, pa čak i opasna, za postojeće okolnosti neoliberalnog društva – ustvrdila je Ždralović.

Ona dodaje da se paralelno različiti sociološki sadržaji nastoje uvesti u škole, ali bez sociologa i sociologinja, i bez razgovora o tome kako o tim sadržajima podučavati u okviru nastave sociologije koja ima širinu i primjenjivost. Upravo sociologija, smatra ona, može značajno unaprijediti razumijevanje društva i društvenih procesa, a način na koji se bavi ovim pitanjima i te kako može doprinijeti razvoju generičkih vještina kod učenika i učenica.

Međutim Ždralović je mišljenja da sve pobrojano ne može amnestirati sociologe i sociologinje od profesionalne odgovornosti koju imaju danas.

– Kako navodi Joe R. Feagin u tekstu iz 2001. godine, sociolozi i sociologinje trebaju energično sudjelovati u pitanjima socijalne pravde ili postati uglavnom nebitni za sadašnji i budući tok povijesti. Mary Romero u tekstu iz 2020. godine upozorava na okolnosti 21. vijeka shodno kojima je i uloga sociologije u bavljenju “pravdom za bolji svijet” postala značajnija i kompleksnija. Na sličan način i Margaret Abraham u tekstu iz 2012. naglašava da se od sociologinja i sociologa danas zahtijeva i očekuje da se sve više uključujemo kao “jači društveni sudionici u izgradnju pravednijeg društva” – navodi ona.

Profesorica Ždralović smatra da sociolozi, ali i društvo imaju obavezu da opravdaju i potvrde položaj sociologije kao opšte nauke u društvu.

– Što znači da se od nas očekuje i da ponudimo nove poglede na različite društvene probleme. Svjesna sam i da generalno ne postoji razumijevanje o tome šta je sociologija i čemu sociologija, pa se onda struka ne konsultira, na primjer, prilikom osmišljavanja različitih programa, strategija, politika, planova itd., što za posljedicu ima njihovu neučinkovitost u realnim društvenim okolnostima. Kako ne očekujem da će se tu nešto promijeniti u skorijoj budućnosti, mi se tim kontekstom na sociološki način moramo (nastaviti) baviti, ali i pronalaziti kanale kojima će naš rad biti vidljiviji – podvukla je.

Ona ističe da govoriti o ulozi sociologije u srednjim školama otvara pitanja o njenim učincima, načinima na kojima se podučava, temama kojima se bavi.

Sociologija, smatra profesorica Amila Ždralović, može imati značaj za stvaranje inkluzivnijeg i pravednijeg društva, može se uticati na razvoj senzibiliteta koji omogućava da prepoznajemo uticaj različitih faktora, kao što su rod, etnicititet, dob i slično na pojedince i društvene grupe.

– Iako naš obrazovni sistem previše kruto definiše opće ciljeve sociologije u srednjoškolskom obrazovanju, smatram da pored onog što bi bili opći ciljevi, nužno je uzeti u obzir i specifičnosti profesija. Čini mi se da smo načelno, i na jednoj prilično nesigurnoj ravni, u međuvremenu postali svjesni nekih znanja i vještina koje su potrebne učenicama i onda smo implusivno uvodili nove sadržaje koji su po prirodi već svakako uključeni ili bi trebali biti uključeni u nastavu sociologije. Također, bitno je navesti i da razgovor o sociologiji otvara i pitanja generalno pozicije sociologije kao društvene nauke. Oni koji se bave društvenim i humanističkim naukama u današnje vrijeme su tradicionalno zabrinuti za pozicije svojih znanstvenih disciplina, ali ovo posebno dolazi do izražaja u oblasti sociologije – podvukla je u razgovoru za Fenu profesorica sociologije na Pravnom fakultetu UNSA Amila Ždralović.

(Fena)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak