Promocija knjige “Kule na području Mostara stambeno-fortifikacijski objekti iz osmanskog doba”

U okviru Mostarskog ljeta u subotu u Centur za kulturu u 21:00 sat bit će upriličena promocija knjige o osmanskom arhitetktonskom nasljeđu u Mostaru.
Autori dr. Faruk Taslidža i Ahmet Kurt u svojoj novoj knjizi “Kule na području Mostara stambeno-fortifikacijski objekti iz osmanskog doba” naučno su obradili jedan zanemaren, ali izuzetno važan segment historije i kulturne baštine Mostara i Hercegovine.
Knjiga je izdana u saradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod” – Gradsko društvo Mostar.
Za razliku od poznatih gradskih bedema i kula u zoni Starog mosta, koje nisu predmet ovog izdanja, knjiga se fokusira na manje poznate stambeno-fortifikacijske objekte, kule, koje su služile i kao obrambene građevine i kao domovi uglednih mostarskih porodica.
“Gradnja stambeno-fortifikacijskih objekata (kula) u ruralnim sredinama Hercegovine uobičajena je pojava sigurno već od početka 17., a zatim i tokom 18. i 19. stoljeća”, navode autori.
Na području današnjeg grada Mostara evidentirane su 49 kule, ali čak 28 njih više ne ostavlja nikakav fizički trag. Samo su tri kule u (nestručno) preuređenom stanju, dok je tek jedna, Džabića kula, uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
“Sve ukazuje da je nužno aktiviranje postojećih nadležnih institucija kulture. Samo uz njihov maksimalan doprinos mogu se zaustaviti navedeni negativni trendovi i spasiti barem ostaci ostataka naše vrijedne baštine iz osmanskog doba” smatraju autori.
Autori su prikupljenu građu predstavili kroz sedam topografskih i ekonomskih cjelina, pružajući čitateljima jasan uvid u vojnu, stambenu i društvenu ulogu kula tog vremena.
(Mostarski.ba)
Prirodni sirup za podršku jetri i imunitetu – recept za pripremu kod kuće
NUB BiH – Održana radionica ‘Građanska nauka i digitalna humanistika u akademskim bibliotekama’
Mladi u BiH bez šanse: Nezaposlenost među najvišima u Evropi, poslodavci traže radnike iz uvoza
Uprkos prijetnji bojkotom Izrael i dalje namjerava učestvovati na Eurosongu 2026. godine
Sivilo bh. stvarnosti: Građani zaduženi 13,8 milijardi KM, od toga gotovo 10 milijardi za potrošnju