Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Zenici i Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca danas je u Sarajevu u povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizirao naučnu konferenciju “1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – izazovi i perspektive”.
Konferencija, održana na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, okupila je ugledna imena akademske i šire društvene zajednice.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj kazao je da je Dan nezavisnosti BiH značajan datum u novijoj historiji BiH, te da je današnja konferencija nastojanje akademske zajednice UNSA, Univerziteta u Zenici i VKBI kao suorganizatora, da još jednom pred javnošću iskažu poštovanje prema onima koji su iznjedrili uspješan referendum.
“Referendum je Dan nezavisnosti obezbijedio kao pretpostavku za priznavanje BiH kao nezavisne države, nakon raspada Jugoslavije, pred Ujedinjenim nacijama i da na taj način građani BiH dobiju svoju nazavisnu, nadjeljivu, jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu. U znak zahvalnosti svim onim koji su svoje živote utkali u slobodu koju danas imamo mi smo kao akademska zajednica odlučli da kroz ovu konferenciju, na bazi naučnih saopštenja i onog što će danas bit sadržano u ovom događaju, odamo poštovanje onima koji su organizirali referendum, ali i braniteljima države BiH. I akademska zajednica, koja je u tom periodu učestvovala u oslobodilačko-odbrembenom ratu, danas na ovaj način kroz svoje akademsko djelovanje daje doprinos”, kazao je Škrijelj.
Akademik Mirko Pejanović navodi da je 1. mart 1992. bio historijski događaj, “jer je BiH u jednom historijskom kontekstu nestajanja jugoslovenske socijalističke federacije bila pred izazovom hoće li ostvariti svoju političku budućnost u smislu definisanja državno-pravnog statusa u novim istorijskim okolnostima ili će postati teritorij drugih interesa”.
“Kao odgovor na taj izazov, nastala su dva velika istorijska konsenzusa. Jedna su postigle dvije vladajuće stranke SDA i HDZ, zajedno sa pet opozicionih stranaka, koje su tada imale stanovište da BiH, na temelju dotadašnjeg istorijskog razvoja, ima pravo kao i druge jugoslovenske republike da odredi svoju budućnost samostalno i u tom smislu je nastao prijedlog i izgrađen drugi konsenzus, a to je da se pozovu građane BiH da oni svojom voljom odluče o državno-pravnom statusu BiH”, kazao je Pejanović.
Podsjetio je da je na referendum izašlo 64 posto građana koji su svojom voljom izglasali državno-pravni status suverene nezavisne države BiH.
“Izglasali su tako da je 99,44 posto onih koji su izašli na referendum potvrdno odgovorilo na referendumsko pitanje: Da li ste za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana i narioda bošnjačkog, srpskog, hrvatskog i pripadnika drugih naroda koji žive u BiH. U ovom pitanju je sadržan onaj glavni princip prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, a to je da je BiH država svojih građana i država koja istovremeno osigurava ravnopravnost naroda. Na temelju rezultata referenduma i zemlje članice Evropske unije i velike svjetske sile, među kojima i SAD, su BiH dodijelile međunarodno prizanje”, kazao je Pajanović.
Rektor Univerziteta u Zenici Jusuf Duraković smatra da akademska zejednica više nema pravo da šuti.
“Moramo se obraćati, moramo govoriti o svim bitinim pitanjima za ovu državu. Konferencije i okrugli stolovi neće riješiti pitanje BiH. Bez dijaloga nema napretka. Svi moramo puno više ulagati u znanje, aplikativno, prenosivo znanje i u ekonomski razvoj ove države”, kazao je Duraković.
Između ostalih, kao izlagači na konferenciji su učastvovali Miro Lazović, Mirko Pejanović, Ejup Ganić, Ivo Komšić, Rifat Škrijelj, Jusuf Duraković, Jasmin Ahić, Lada Sadiković, Vahid Karavelić i drugi.
(fena)
