Oglasili se iz Međureligijskog vijeća o slučaju u Širokom Brijegu

U fokusu bosanskohercegovačke javnost zadnjih dana je slučaj iz Širokog Brijega i ponovno aktuelizirana javna zabrana obavljanja molitve na izletištu, odnosno uređenom prostoru oko vodopada Kravica.

“Slučajevi ugrožavanja prava na slobodu vjere u kompleksu vodopada Kravice i nedavni incident ometanja molitve na javnom prostoru u Širokom Brijegu, koji su izazvali različite medijske komentare obavezuje Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini na reagiranje” saopćeno je iz ove organizacije.

Kako su naveli, osuđuju sve oblike zabrane obavljanja vjerskih obreda i prava na slobodno izražavanje vlastite vjere.

“Budimo ljudi vjere, poštujmo drugog i drugačijeg, dokažimo da nam ne smeta komšija, susjed ili gost naše domovine koji se moli i obraća Bogu na svoj način, budimo iskreni vjernici i svojom vjerom svjedočimo različitost i bogatstvo života u različitosti”, poručili su iz Međureligijskog vijeća.

Napomenuli su da organi vlasti imaju obavezu da svim vjernicima omoguće prava i obaveze koje proizlaze iz Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.

“Istovremeno individualno ili kolektivno obavljanje molitve ne smije biti instrument polarizacije ili provokacije u društvu jer je to suprotno duhu same molitve”, navodi se u saopćenju Međureligijskog vijeća u BiH.

Sličnih problema s arapskim turistima bilo je i u Mepasu i na drugim turističkim destinacijama. Podsjećamo i na slučaj grupe turista iz Australije koji su klanjali u Velikom parku i izazavali pometnju.

A kad je u pitanju slučaj u Širokom Brijeg na društvenim mrežama brojni građani ukazuju da se ne radi o javnoj površini, nego o privatnom vlasništvu te se postavlja opravdano pitanje zašto bi sama ženska osoba postupila na ovakav način u Širokom Brijegu, osim ako se ne radi o strancu (turisti) ili očitoj provokaciji.

Kroz pitanje obavljanja molitve na javnom prostoru, se između ostalog, pokazuje izostanak empatije s kršćanske strane gdje molitva podrazumijeva objekat (crkva) prema potrebama muslimana koji imaju pet molitvi u toku dana i nije im izričito potrebna džamije nego mala čista površina i par minuta.

Muslimanski turisti i sa istoka i zapada su naučili da na putovanjima na najjednostavniji način se organizuju na datom mjestu i klanjaju.

Nadamo se da će kod hercegovačkih Hrvata proraditi poznata poduzetnička svijest i da će Mepas i drugi objekti koji privlače bogate arapske turiste imati molitveni prostor, ne mora nužno biti isključivo za muslimane.

Također, javnost i turistički radnici očekuju od menadžmenta ustanove koja upravlja vodopadom Kravica da uredi jedan adekvatan prostor za molitvu. Bili je više slučajeva nasilnog prekidanja molitve i čak udaranja turista od strane zaštitara i pojedinaca koji su umislili da mogu uzeti “zakon u svoje ruke”.

To bi umnogome popravilo narušeni imidž ovog divnog mjesta te produžilo vrijeme boravka turista. Licemjerno je postaviti reklamu za Kravice na sarajevski aerodrom, a ne napraviti dostojan ambijet za turiste koji imaju potrebu da na svoj način (kroz molitvu) uživaju u prirodnom ambijentu.

Što se tiče najave dolaska veće grupe muslimana u Široki Brijeg, na koju je pozvao Sanin Musa, to nije način na koji se treba boriti za prava vjernika. Ako se utvrdi da se radi o kršenju vjerskih prava dotične osobe postoji pravna borba.

Svaki javni skup koji se održava bez koordinacije sa lokalnim političkim predstavnicima Bošnjaka i Islamske zajednice u mješovitim sredinama, a pokreću ga pojedinci koji žive u homogenim bošnjačkim sredinama na populistički način ne donosi ništa dobro ovom društvu.

Pogubnost ovakvih performansa već godinama trpe povratnici Bošnjaci u manji bh. entitet gdje “borci za njihova prava” dođu na jedan dan, slikaju se, objave to na društvenim mrežama i ostave povratnike….

(Mostarski.ba)