Katolički vjernici danas slave Veliku Gospu – blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se tradicionalno slavi 15. augusta.
U pojedinim državama, poput Hrvatske i Italije, ovaj blagdan ima i status državnog praznika. U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjeno, a o tome svjedoče brojna svetišta, crkve, molitve i pjesme posvećene Gospi.
Među najpoznatijim hodočasničkim mjestima izdvaja se Međugorje, zatim Široki Brijeg s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije – nacionalnim spomenikom, te svetišta u Kondžilu (Komušina) i u Rami.
Jedno od najmanjih, ali i najstarije Svetište Gospe Olovske u Olovu, koje vijekovima okuplja ne samo katolike, već i pripadnike drugih religija.
Posebno svečano je bilo u Širokome Brijegu gdje se okupilo više hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.
Misno slavlje na uočnicu svetkovine Velike Gospe u četvrtak u crkvi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. On je pozvao vjernike da poštuju dostojanstvo svakoga čovjeka, odnosno da sačuvaju mir i duhovno raspoloženje.
Euharistijsko misno slavlje danas, na svetkovinu Velike Gospe, predvodio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup u miru, koji je također uputio poruke mira, zajedništva i duhovne obnove.
Velika Gospa za katolike predstavlja ne samo vjerski blagdan, već i dan zajedništva, molitve i zahvalnosti, koji već vijekovima okuplja vjernike oko simbola vjere, nade i ljubavi.
Blagdan se temelji na dogmi da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Taj nauk o Marijinom uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. novembra 1950. godine, no blagdan ima viševijekovnu tradiciju slavljenja.
(Agencije)
