Oslobođenje Glavatičeva obilježeno maršom sjećanja i programom kulture pamćenja

Povodom obilježavanja 30. godišnjice oslobođenja Glavatičeva od agresora, tokom vikenda je održano nekoliko sadržaja u organizaciji Jedinstvene organizacije boraca Konjic i Mjesne zajednice Glavatičevo, a pod pokroviteljstvom Grada Konjica.

Obilježavanje je započelo u subotu, 27. septembra, kada su učesnici Marša sjećanja “Stazama nade i tragovima opstanka 2025.” krenuli iz Konjica prema Glavatičevu. U nedjelju oko 14 sati stigli su na cilj. Uslijedili su podne-namaz i učenje Jasina u džamiji, te polaganje cvijeća šehidima, nakon čega je u holu Osnovne škole Glavatičevo održan Program kulture sjećanja, piše Radio Konjic.ba

Tokom programa evocirane su uspomene na ratni put Odreda Glavatičevo i 450. lahke brigade, uz prikaz autentičnih ratnih snimaka. Programu su prisustvovali borci Armije i MUP-a RBiH, učesnici marša, predstavnici Grada Konjica, islamske zajednice, državnih institucija i OS BiH, brojni mještani, učenici i nastavnici, kao i direktori konjičkih škola.

Poseban akcenat stavljen je na borbenu operaciju „Prenj 95“, u kojoj je oslobođen širi rejon Glavatičeva. O tim danima govorio je i Asim Didik, dobitnik zlatnog ljiljana, podsjećajući na formiranje prve linije odbrane, pokretače otpora, ali i ljude koji su nesebično pomagali stanovnicima ovog kraja.

“U ovoj našoj Župi je formirana prva linija odbrane, ja mislim, na području opštine Konjic. To je bio 8. mart. 1992. godine u rejonu Krstca, na putu koji je vodio iz Nevesinja prema centru Glavaticeva. Položaj šireg rejona Glavatičeva – Župe bio je interesantan neprijateljima kako da ovladaju. U prvim mjesecima 1992. godine naši Župljani koji su bili u Konjicu organizovali su strategiju otpora i odbrane Glavatičeva.” – između ostalog je poručio dobitnik najvećeg ratnog priznanja.

O značaju i ulozi 450. lahke brigade govorio je tadašnji načelnik štaba Emin Selimotić, ističući da je oslobađanje Glavatičeva otvorilo put daljim pobjedama i oslobođenju teritorija prema istočnoj Hercegovini:

“Značaj ove akcije za nas je bio u tome što smo se mi po prvi put popeli na stepenicu do Nevesinjske ploče. Prvi put s ovog pravca, a ovo je jedini pravac koji je omogućavao uspješna dejstva prema Istočnoj Hercegovini. A značaj je u tome veći što je po dejetanskom sporazumu, zahvaljujući gospodinu Trnki i zahvaljujući našim uspjesima, ovo cijelo područje pripalo Federaciji BiH.”

Ratni komandant 449. brdske brigade, danas zastupnik u državnom parlamentu, Šerif Špago, naglasio je da su oslobođenja na području Konjica bila od presudne važnosti za cjelokupnu odbranu i budućnost Bosne i Hercegovine.

“449.brigada je izuzetno vezana sa ovim područjima. Napomenut ću da je jedna naša jedinica učestvala zajedno sa borcima 450. i drugim jedinicama 4. korpusa u oslobađanju Brda, a posebno mi iz Mostara smo zahvalni i narodu i borcima Konjica, Bjelimića pogotovo jer za deblokadu Mostara 30.6.1993. godine preko Bjelimića u Živanjski do preko Nevesinskog polja i Podveležja mi smo dobili materijalno-tehnička sredstva, municiju kojim smo krenuli u deblokadu Mostara, oslobađanja Sjevernog Logora i Bijelopoljske kotline.”

Gradonačelnik Osman Ćatić izrazio je zadovoljstvo što je na obilježavanju prisutan veliki broj mladih, poručivši da je njegovanje kulture sjećanja obaveza svih generacija:

„ Vrlo je važno znati da su naši ljudi bili veoma svjesni vremena u kojem su živjeli devedesetih, a svjesni su i danas. Drago mi je da su kroz historijski čas danas učesnici iz tog vremena spomenuti, da smo imali te ljude, da smo imali one koji su nas organizovali, da smo imali Armiju i MUP koji su kasnije rasli i organizovali se i uspjeli smo zahvaljujući toj organizaciji da oslobodimo Župu. Važno je spomenuti i da su Konjičani, iako napadnuti sa dva agresora, primali izbjeglice iz drugih gradova, davali svoja materijalno-tehnička sredstva da se pomogne i drugim gradovima, i to je ona solidarnost i snaga Konjičana po kojoj smo prepoznatljivi i zbog čega nas cijene. Posebno me raduje da na ovakvim dešavanjima imamo mnogo mladih ljudi, jer veoma je važna kultura sjećanja. Da ljudi koji su dali svoje živote nisu zaboravljeni i da njihove ideje i djela žive.”

U Programu sjećanja nastupili su i hor Karađoz-begove medrese, Sejfullah, Adnan Pajević, recitale su izvele učenice Osnovne škole Glavatičevo, prikazani su autentični video snimci iz perioda agresije, video i recital “Razgovor sa šehidom” uz naraciju Benjamina Mušinovića, i još mnoštvo sadržaja kojim je obogaćen program obilježavanja 30.godišnjice oslobođenja Glavatičeva od agresora.

Nakon zvaničnog programa, planirana je i revijalna fudbalska utakmica veterana Bataljona Župa i Bataljona Bjelimići, čime je završen dvodnevni program obilježavanja ove značajne godišnjice.

(Mostarski.ba/Radiokonjic.ba)