Konjic: Tribina povodom 140 godina od rođenja Derviša Buturovića (1885–2025)
U Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta u Konjicu sinoć je održana tribina povodom 140. godišnjice rođenja Derviša Buturovića.
Događaj su zajednički organizirali Medžlis Islamske zajednice Konjic i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, uz suorganizaciju Centra za kulturu Narodnog univerziteta Konjic. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo za kulturu Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Tribinu je moderirao mr. Benjamin Mušinović, a za stolom su o životu, radu i naslijeđu Derviša Buturovića govorili prof. dr. Adnan Velagić, hfz. dr. Elvir Duranović i prof. dr. Munir Mujić.
Na početku skupa prisutnima se obratio i glavni imam MIZ Konjic Refik-ef. Delić koji je prisutne upoznao s projektom “Tezikretnama”.
– Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 25. februara 2021. godine, na prijedlog Uprave za obrazovanje i nauku, usvojio je dokument pod nazivom Tezkiretnama – program institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Tezkiretnamom su utvrđene obaveze, kategorije i forme institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja ličnosti od značaja za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini koje su djelovale u periodu poslije 1878. godine – kazao je efendija Delić, napominjući da je večerašnja tribina odgovor Medžlisa IZ Konjic i partnera na ovu obavezu.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK prof. dr. Adnan Velagić je u obraćanju naglasio da mu je drago da kao ministar u HNK može pomoći i dati impuls ovakvim projektima i događajima, piše Preporod.info.
Posebno je istakao da smatra važnim i potrebnim osvijetliti ličnost i djelo Derviša Buturovića, ali i drugih naših velikana koji nisu dovoljno prezentovani, životi im istraženi, a koji su dali veliki doprinos našoj kulturi i tradiciji.
Podsjetio je da su Bošnjaci prvi narod koji je imao institucionalno školstvo u vrijeme osmanskog carstva dok se takvo obrazovanje kod drugih naroda pojavljuje tek dolaskom Austro-Ugarske.
Na kraju obraćanja je kazao da će ministarstvo koje predvodi uvijek podržati ovakve i slične projekte.
U svom izlaganju dr. Elvir Duranović, istraživač s Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, predstavio je Derviša Buturovića kao jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca 20. stoljeća – čovjeka koji je uspješno spojio pravnu struku, književnost i društveni angažman.
Podsjetio je da je Buturović djelovao u teškim historijskim okolnostima, od austrougarske uprave do komunističkog režima, i da je, uprkos pritiscima, svojim radom čuvao identitet Bošnjaka i vrijednosti islama. Njegovi tekstovi o rodnoj Seonici, Buturovićima i Konjicu svjedoče o dubokom osjećaju pripadnosti i predanosti kulturnom naslijeđu.
Dr. Duranović je naglasio da je Buturović bio intelektualac koji je ujedinjavao riječ i djelo. Kao kadija u Srebrenici i Konjicu, nije se ograničavao na sudnicu, već je aktivno učestvovao u humanitarnom i prosvjetnom radu, posebno kroz društvo “Gajret”. Njegov književni rad za djecu u tadašnjem Beharu odlikuje toplina, humor i moralna pouka.
U naučnom pogledu, Buturović je značajno doprinio proučavanju šerijatskog prava i pravno-historijskih tema, objašnjavajući stručne termine i praksu na razumljiv način. Njegovi radovi o agrarnoj reformi, muraseli i islamskim običajima predstavljaju vrijedan izvor za razumijevanje bošnjačke vjerske tradicije.
Duranović je posebno istakao Buturovićevu posvećenost tradiciji islamske prakse u svakodnevnom životu — od odnosa prema džamiji i ibadetu, do vakufa i brige za siročad, kao i njegovu ljubav prema rodnom kraju, o kojem je napisao više od dvadeset tekstova.
U zaključku je Duranović predložio da se u Konjicu jedna ulica ili javna ustanova nazove po Dervišu Buturoviću te da se do 150. godišnjice njegovog rođenja objave sabrana djela, kako bi njegovo ime i djelo zauzeli zasluženo mjesto u historijskom i kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine.
Profesor dr. Munir Mujić je izvršio prezentaciju određenih arhivskih dokumenata povezanih s životom i djelovanjem Derviša Buturovića. Svoju prezentaciju je pojasnio kao vizualni podsticaj za rad o životu i djelu Derviša Buturovića koji bi po njegovom mišljenju nužno trebalo uraditi obzirom na bogato djelo ovog velikana.
Na kraju programa konjički entuzijasta i kolekcionar Safet Halilović je poklonio dr. Elviru Duranoviću vrijedne dokumente povezane s životom i radom Derviša Buturovića.
(Mostarski.ba)
