Haos u Hercegbosanskim šumama: Zapošljavanja bez konkursa, tenderi bez traga, milioni bez pokrića

Negativno revizorsko mišljenje o poslovanju Hercegbosanskih šuma otkriva duboku neuređenost u jednom od ključnih javnih preduzeća u Federaciji BiH.

Umjesto brige o šumama, bilježe se milioni u nenaplaćenim potraživanjima, zapošljavanja bez oglasa, netransparentne nabavke i troškovi rada koji gutaju gotovo sav prihod.

Revizori upozoravaju da preduzeće ne posluje u skladu sa zakonima, niti obavlja osnovne poslove zbog kojih postoji.

Umjesto ulaganja u šume, gotovo 40 miliona KM odlazi na plaće i kooperante, dok se planirani radovi ne izvršavaju, piše Faktor.ba.

Revizori su zbog brojnih kršenja propisa izdali negativno mišljenje, poručivši da sistem kontrole u ovom preduzeću faktički ne postoji.
Iz revizorskog izvještaja za 2024. godinu vidi se da Šumsko gospodarsko društvo Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres ne poštuje ključne zakone o šumama, finansijama i javnim nabavkama. Revizija je pokazala da su planirani šumarski radovi neizvršeni, zapošljavanja provođena bez javnih oglasa, a milionski poslovi dodjeljivani bez tendera.

Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH, aktivnosti, finansijske transakcije i informacije Hercegbosanskih šuma nisu u skladu sa zakonima i propisima u materijalno značajnom obimu.

Revizori su, između ostalog, utvrdili da u tri šumskoprivredna područja – Drvarsko, Bosansko-grahovsko i Kupreško – nisu izvršene planirane sječe i šumskouzgojni radovi propisani desetogodišnjim osnovama, a evidencije ulaganja u biološku reprodukciju šuma uopće nisu uspostavljene.

Milionski ugovori bez tendera

Revizija je otkrila da su usluge sječe, izrade i izvoza drvnih sortimenata u vrijednosti od najmanje 526.000 KM realizovane bez provođenja postupaka javne nabavke, čime je prekršen Zakon o javnim nabavkama.

Osim toga, tržištu nije ponuđeno ni zakonski obaveznih 20 posto šumskih drvnih sortimenata putem licitacije – prodano je tek 0,41 posto ukupne količine.

Revizori upozoravaju da Društvo ne provodi osnovne kontrole: godišnji popis imovine nije urađen, knjigovodstveno i stvarno stanje puteva i objekata nije usklađeno, a kreditni rizik se ne prati. Zbog toga su nenaplaćena potraživanja narasla na 5,69 miliona KM.

Zapošljavanje “po potrebi” i bez oglasa

Zaposleno je 852 radnika, ali novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji ne precizira koliko je izvršilaca potrebno po radnim mjestima – često je samo navedeno “po potrebi”.

Iako Zakon o radu zahtijeva javno oglašavanje, zapošljavanje se odvijalo kroz izuzeća, bez transparentne procedure. Revizori upozoravaju da se time krši princip jednakog pristupa javnim radnim mjestima.

Plaće, stimulacije i kooperanti gutaju skoro 90 posto rashoda

Troškovi plaća i kooperanata iznosili su 39,2 miliona KM, što predstavlja 88,5 posto ukupnih rashoda. Samo na kooperante je potrošeno 9,7 miliona KM, a Društvo nije analiziralo bi li povećanje udjela vlastite radne snage bilo ekonomičnije.

Prosječna plaća u firmi iznosi 1.364 KM neto, dok je najviša isplaćena plaća 6.129 KM. Tokom godine isplaćeno je i 674.000 KM stimulacija, ali bez jasnih kriterija – često za “povećan obim posla” ili “angažman na dodatnim zadacima”, bez evidencije o stvarnom prekovremenom radu.

Nema kontrole, nema transparentnosti

Revizori su konstatovali da Hercegbosanske šume nemaju pravilnik o dodjeli donacija, niti uspostavljene procedure za protok dokumentacije unutar preduzeća. Također, finansijski izvještaji nisu pouzdani jer Društvo nije procijenilo moguće ishode sudskih sporova vrijednih 472.000 KM, pa ni iskazana dobit od 291.000 KM ne može biti potvrđena.

Preporuke: više kontrole, manje improvizacije

Revizori preporučuju da Društvo: donese interne akte o evidenciji ulaganja u biološku reprodukciju šuma, sprovede analizu opravdanosti angažmana kooperanata, vodi evidencije o radu zaposlenika prema pravilima, jasno definiše kriterije za stimulacije, te hitno uskladi poslovanje sa Zakonom o javnim nabavkama.

Negativno mišljenje revizora znači da Hercegbosanske šume ne ispunjavaju osnovne obaveze u pogledu zakonitog, transparentnog i ekonomičnog upravljanja javnim resursima – i to u sektoru koji bi trebao biti ključan za održivo upravljanje prirodnim bogatstvima zapadne Bosne.

(Mostarski.ba)