Džamija u Alpama: Više od stoljeća bošnjačkog evropskog iskustva

Povodom 108. godišnjice prve džamije na području Slovenije, u petak, je u Kobaridu održan program pod nazivom “Historija džamije u Logu pod Mangartom – prošlost i inspiracija za razumijevanje i povezivanje danas”.

Obilježavanje su organizovali Kulturno-obrazovni zavod Averroes i Fondacija “Put mira”, s ciljem očuvanja sjećanja na i poticanja međukulturnog dijaloga, saopćila je agencija MINA.

Na skupu je student historije Martin Mastnak predstavio svoj diplomski rad na prestižnom američkom univerzitetu Princeton, posvećen džamiji u Logu pod Mangartom – jedinom poznatom takvom objektu koji je postojao u Alpama.

Među prisutnima su bili imami, članovi Islamske zajednice u Sloveniji, direktor Studentskog centra Islamske zajednice u BiH Ferid-ef. Dautović, kao i drugi gosti i uvaženi članovi akademske zajednice i slovenačkog društva.

Direktor zavoda Averroes dr. Nedžad Grabus kazao je da džamija u Logu pod Mangartom postaje sve dublje prisutna u kolektivnom pamćenju lokalne i šire zajednice.

– Džamija u Logu pod Mangartom polahko postaje tema koja je kolektivno prihvaćena. Prije desetak godina o tome su govorili amateri, zaljubljenici u istraživanje na lokalnom planu, a nakon toga su počeli pisati i istraživači. Ali ona sada postaje ukorijenjena u svijesti ljudi u Logu pod Mangartom i u širem području Sočanske doline, od Bovca i Kobarida do Tolmina, Ljubljane, a onda i do Sarajeva – rekao je dr. Grabus.

Istakao je da je cilj Islamske zajednice bio podsjetiti da su Bošnjaci već više od jednog stoljeća sastavni dio evropskog političkog, kulturnog i vjerskog prostora.

– Naše su ambicije s ovom džamijom bile da ljudi znaju da su već više od jednog stoljeća Bošnjaci sastavni dio evropskog šireg i političkog i kulturnog i vjerskog kolorita i, hvala Bogu, u tome smo uspjeli. Islamska zajednica je radila arheološko istraživanje na tom području, a kroz Zavod Averroes u narednom periodu otvarat ćemo nove projekte. Drago nam je što smo večeras imali priliku predstaviti istraživanje mladog historičara gospodina Martina Mastnaka – kazao je direktor Grabus.

Podsjetio je i na ulogu Martinovog oca, profesora Tomaža Mastnaka, poznatog bosanskoj javnosti iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je govorio o ulozi vjere u kriznim vremenima.

Prema riječima dr. Grabusa, džamija u Logu pod Mangartom i projekti koji se iz nje razvijaju svjedoče o novom uzdizanju i međunarodnom prepoznavanju bošnjačkog kulturno-vjerskog naslijeđa.

– Ovo je još jedno dizanje na svjetski nivo. Novi projekat, koji će biti predstavljen na Bijenalu u Veneciji pod nazivom “Izbrisano sjećanje”, dat će novo svjetlo razumijevanju onoga što za muslimane predstavlja sakralni prostor – istakao je.

Napomenuo je da je to važno “jer Bošnjaci na taj način dobijaju dodatnu samopouzdanost i sigurnost da pripadamo ovom svijetu, da se borimo za svoju poziciju pod ovim dijelom neba koji nam je Bog dao u Evropi, i da svoja prava ostvarujemo zajedno s prijateljima od Slovenije pa širom svijeta”.

Student historije Martin Mastnak predstavio je svoj istraživački rad o džamiji u Logu pod Mangartom, koji je nastao na osnovu interesa za osmansku historiju tokom studija na Princetonu.

– Naišao sam na fotografiju ove džamije na Wikipediji i to mi je ostalo u sjećanju jer izgleda vrlo slično džamijama u Bosni i Hercegovini. Htio sam da saznam više o tome, jer sam često boravio u dolini Soče. Tako se razvila ideja za projekat. Došao sam u Sloveniju da radim intervjue, u Austriji sam radio arhivska istraživanja, i tako je ta mala fotografija završila kao dio moje diplomske teze – rekao je Mastnak.

Objašnjava da su mu glavni izvori bili intervjui s lokalnim stanovnicima i historičarima, te dokumenti Austro-Ugarske vojske o vojnim i vjerskim institucijama koje je pronašao u bečkom arhivu.

Tema je, kaže, na Princetonu izazvala veliko interesovanje, jer je historija Slovenije i srednje Evrope uglavnom nepoznata u Sjedinjenim Američkim Državama.

Mastnak planira objaviti svoj rad i nastaviti istraživanja u oblasti historije i umjetnosti.

Direktorica Fondacije Maša Klavora podsjetila je da Fondacija “Putevima mira” godinama sarađuje s različitim institucijama u istraživanju i očuvanju naslijeđa Prvog svjetskog rata.

– Naš je cilj čuvati sjećanje na sve pale vojnike, bez obzira na to kojoj su strani, naciji ili vjeri pripadali. Želimo zajedno dostojanstveno obilježavati sjećanje i širiti ideju mira. Sa Zavodom Averroes sarađujemo već mnogo godina, a posljednjih godina zajedno organizujemo događaje posvećene bošnjačkim vojnicima i džamiji u Logu pod Mangartom – kazala je Klavora.

Podsjetila je da je već ranije pokrenuta ideja o izradi makete džamije i nastavku istraživanja o njenom značaju.

Na kraju programa, dr. Nedžad Grabus je uručio plakete i zahvalnice pojedincima za podršku i učešće u očuvanju spomena na džamiju u Logu pod Mangartom.

U okviru obilježavanja 108. godišnjice džamije, upriličena je i posjeta lokalitetu džamije, na kojem su arheološkim istraživanjima pronađeni njeni temelji. Na vojnom groblju proučena je Fatiha bošnjačkim vojnicima poginulim na Soškom frontu.

(Mostarski.ba)