Dok se domaći gradovi još suočavaju s pokušajima oživljavanja tamnih ideologija iz prošlosti, pišu se i neke nove, svjetlije strategije s ciljema razvitka – kako kulturnog i obrazovnog, tako i infrastrukturnog. Među gradovima koji imaju određene strategije su Mostar i Sarajevo. Evo što su primarni strateški ciljevi.
Nova Strategija razvoja glavnog grada Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač gradonačelnica Karić, u fokus stavlja otvorenost Sarajeva, efikasnu i transparentnu upravu, ali i usavršavanje onog što Sarajevo pretnedira biti – grad budućnosti, centar kreativnosti, grad tisuću mostova.
Rok koji Grad Sarajevo, sa svojim rukovodstvom, stavlja ispred sebe za implementaciju razvojne strategije ističe 2O27., a do tada – priča nam optimističnim jezikom gradonačelnica – bit će strateški osnaživane veze sa drugim gradovima, Tuzlom, Banjalukom, Mostarom i nizom drugih.
“Posebno bih tu istakla projekat koji će Sarajevo sigurno nastaviti, a to su Sportske igre mladih. Mladi širom BiH takmiče se u različitim disciplinama, a finale se odvija ovdje u Sarajevu. Sport, kultura, nauka su oblasti u kojima možemo i trebamo dati priliku mladim ljudima u BiH. Nad našom mladošću i našom pameću ne postoje nikakve razlike”, rekla je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.
A dio Strategije je i infrastruktura. Kao jedna od mjera razvoja glavnog bh. grada ističe se obnova Kasarne Jajce. Ona spada u vojnu neperspektivnu imovinu te je potrebno, navodi se u strategiji, uraditi imovinsko-pravne odnose, nakon čega će se pristupiti pronalasku investitora i zajedničkoj realizaciji obnove ovog objekta.
“Moramo biti svjesni da je to izuzetno komplsan problem, izuzetno kompleksan projekat od kojeg Grad Sarajevo ne bježi. Kasarna Jajce treba biti dio naših prioriteta. Generalno smatram da bi trebalo rekonstruisati sve postojeće objekte, a potom ići u izgradnju novih”, ističe Karić.
