Dvije vrste mesa koje najviše štete srcu

Meso se stoljećima nalazi na ljudskim trpezama i mnogima je i danas glavni izvor proteina.

Ipak, dok se navike prehrane mijenjaju, stručnjaci sve češće upozoravaju da redovna konzumacija određenih vrsta mesa može imati loš utjecaj na zdravlje srca, piše cuvajzdravlje.ba.

Kardiolozi naglašavaju da meso jeste vrijedan izvor željeza i proteina, ali istovremeno može povećati rizik od srčanih bolesti, upalnih procesa i poremećaja metabolizma. Zbog toga podsjećaju da bi prehrana trebalo da bude bogata biljnim namirnicama, koje prirodno sadrže vlakna i manje masnoća, te pomažu u regulisanju nivoa holesterola.

Crveno meso – glavni izvor zasićenih masti

Prema riječima stručnjaka, najproblematičnije je crveno meso, posebno masni komadi govedine, junetine i janjetine. Ove namirnice obično obiluju zasićenim mastima, koje doprinose povećanju LDL-a, poznatog kao “loš holesterol”.

Kada se LDL zadržava u krvnim sudovima, može formirati naslage koje postupno sužavaju arterije. S vremenom to povećava opasnost od srčanog i moždanog udara. Osim toga, česta konzumacija crvenog mesa povezuje se s većim rizikom od pretilosti i pojedinih vrsta karcinoma.

Suhomesnati proizvodi – skriveni izvor soli i štetnih dodataka

Druga kategorija mesa na koju stručnjaci posebno upozoravaju jesu prerađene mesne namirnice: kobasice, salamе, hrenovke, paštete i slični proizvodi. Osim što imaju visok udio zasićenih masti, sadrže ogromne količine natrija, što može uzrokovati povišen krvni tlak, zadržavanje tekućine i dodatno opterećenje srčanog mišića.

Dodatni problem predstavljaju nitrati i nitriti – kemijski spojevi koji se koriste za produženje roka trajanja i očuvanje boje mesa, a koji se povezuju sa povišenim rizikom od karcinoma i hipertenzije.

Šta birati umjesto toga?

Preporuke kardiologa idu u smjeru smanjenja unosa crvenog i masnog mesa, te ograničavanja suhomesnatih proizvoda na minimum. Ako se meso zadržava u svakodnevnoj prehrani, trebalo bi birati:

nemasnu perad bez kože, pripremljenu pečenjem ili kuhanjem

ribu, posebno vrste bogate omega-3 masnim kiselinama poput lososa, sardine ili skuše

što više povrća, cjelovitih žitarica i voća, uz koje se lakše održava zdrava tjelesna težina i

normalan nivo holesterola

Umjerenost kao ključ zdravlja

Stručnjaci ističu da nije nužno potpuno izbaciti meso, ali je važno pratiti količinu i vrstu.

Male porcije nemasnog mesa, uz obilje biljnih namirnica, mogu biti dobar kompromis za zdravlje srca.

(Mostarski.ba)