Bosna i Hercegovina očima i osjećajima njenih ljudi
U okviru obilježavanja trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i trideset godina mira u Bosni i Hercegovini bit će predstavljen Subjektivni atlas Bosne i Hercegovine i prateće izložbe, u srijedu, 3. decembra 2025. godine, sa početkom u 18 sati, u gradskoj Vijećnici, Brodac 1, Sarajevo.
Kako je saopćeno iz Centra za postkonfliktna istraživanja, Subjektivni Atlas Bosne i Hercegovine je nastao kroz partnerstvo Centra za postkonfliktna istraživanja, organizacije Subjective Editions iz Brisela i Newcastle Univerziteta, a sarajevska izložba je organizovana u saradnji sa Gradom Sarajevo i Informativnim centrom o Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), uz podršku preduzeća JP Sarajevo i benda Frtutma Kids.
Grad Sarajevo je domaćin događaja Atlas predstavlja radove 88 omladinskih autora iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, koji kroz crteže, kolaže ili fotografiju prikazuju kako vide, osjete, sjećaju se ili zamišljaju svoju državu, a koji su nastali ili inicirani na radionicama održanim u Sarajevu, Srebrenici i Vitezu.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić je istakao važnost pružanja prostora mladim ljudima da kroz kreativnost i umjetnost progovore o svojim iskustvima i vizijama zemlje.
„Vijećnica danas ponovo postaje simbol susreta, dijaloga i zajedničkog promišljanja. Ponosni smo što Sarajevo ima čast da ugosti mlade autore čiji radovi pokazuju snagu kreativnosti i nadu u budućnost Bosne i Hercegovine. Njihovi crteži, mape i fotografije podsjećaju nas da mir nije samo odsustvo sukoba, nego i prostor koji moramo stalno iznova graditi“, poručio je Avdić, navodi se u saopćenju.
Annelys De Vet, osnivačica i jedna urednica Subjektivnog atlasa Bosne i Hercegovine, navela je da su kroz dvije godine rada u BiH prikupili preko osamdeset ličnih mapa ljudi koji žive u zemlji koju se dugo definisali stranci, a koja je svedena na entitete, etničke grupe i ratne narative. „Ovaj Atlas suprotstavlja se takvim narativima višeznačnom kartografijom, vizualnim pričama koje pokazuju kako ljudi žive, sjećaju se i zamišljaju ovo mjesto“, kazala je De Vet.
U krajoliku gdje trauma i politička inercija traju, prema De Vet, Subjektivni atlas Bosne i Hercegovine otvara prostor za kritičku maštu i poziva nas da Bosnu i Hercegovinu ne vidimo kao podijeljenu već kao slojevito mjesto isprepletenih historija i jake budućnosti – mapirane iznutra.
Geograf James Riding, koji je inicirao pravljenje Subjektivnog atlasa Bosne i Hercegovine, slike u Atlasu naziva mapama navodeći da su neke od njih iskrene, bliske, lokalne, pristupačne i često drugačije, nacrtane flomasterima, pastelnim ili drvenim bojicama na običnom papiru.
„Ove mape su intimna umjetnička djela o svakodnevnom životu, nastala na radionicama participativnog mapiranja s mladima dok su crtali, lijepili komadiće papira, slušali muziku ili jeli burek ili neku drugu pitu“, kazao je Riding.
Zbirka mapa u Atlasu, kako je pojasnio, prikazuje urušavanje fasada na zgradama, fudbalske grafite, kolaž kultnog Golfa od jedinice do trice, koji se i dalje popravljaju i krpe, dijasporski spisak za kupovinu, nedavno očišćeno minsko polje, lične zbirke heklanih rukotvorina, vunene čarape, sokove, džemove, burek, rakiju, cigarete i slično.
Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, kazala je da kreativni pristupi imaju moć da posluže kao alati na putu izgradnje mira. „Maštoviti sadržaji u ovom Atlasu kreirani su s ciljem da potaknu dijalog i utiču na javno mnijenje, a njegova promocija ovog decembra nosi posebnu važnost jer nam daje priliku da se kroz oči mladih suočimo sa naslijeđem 30 godina mira u BiH“, pojasnila je Šarić.
Subjektivni atlas Bosne i Hercegovine, kako i sam naziv govori je subjektivna priča, ali uredništvo se nada da pruža jedinstvenu sliku Bosne i Hercegovine u kojoj će svi koji ovu zemlju zovu domom pronaći svoj djelić. U okviru predstavljanja Atlasa u sarajevskoj Vijećnici, posjetioci će moći pogledati izložbu radova mladih autora te uživati u muzičkim izvedbama dječijeg benda Frtutma Kids i scenskom performansu njihovih balerina, zaključuju u saopćenju iz Centra za postkonfliktna istraživanja
(Mostarski.ba)
