Dvije decenije Oružanih snaga BiH

Helez je istakao da je jedan od najznačajnijih ovogodišnjih iskoraka uspostava rezervnog sastava OSBiH, obaveze definirane još Zakonom o odbrani iz 2003. godine. Projekat se nalazi u završnoj fazi i, po njegovim riječima, znatno će unaprijediti operativnu spremnost OSBiH.

Kao važan korak ka jačanju saradnje s NATO-om istaknuo je usvajanje Individualnog prilagođenog partnerskog programa (ITPP).

– Trenutno je BiH najbliža NATO članstvu u odnosu na sve druge zemlje koje su u MAP-u – kazao je Helez.

Napomenuo je i da je, nakon gotovo dvije decenije postignut kompromis o izradi novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, što je ocijenio kao važan korak u funkcionalnom jačanju sistema.

Govoreći o modernizaciji, Helez je podsjetio da su u proteklom periodu ostvareni zapaženi rezultati u kapitalnim investicijama. Naveo je da su uz podršku Vlade Njemačke obezbijeđena sredstva za nastavak nabavke uniformi te su kroz sporazum o vojno-finansijskoj saradnji s Vladom Turske nabavljeni oklopni transporteri KIRPI II i anti-drone sistem Kangal.

– Uskoro očekujemo isporuku još nekoliko takvih vozila i opreme i različitih sistema za protivvazdušnu odbranu – naveo je ministar odbrane BiH.

Helez je istakao i realizaciju tranše Ministarstva odbrane od 16.740.000 KM za nabavku helikoptera u okviru višegodišnjeg projekta, uz snažnu podršku Vlade SAD-a. Osim toga, dodao da se u saradnji sa SAD-om i Turskom provodi i program obuke nove generacije pilota OSBiH.

Infrastrukturni projekti dodatno su intenzivirani, kazao je ministar, posebno ističući pomoć i podršku Njemačke. Naveo je da vrijednost do sada realizovanih radova prelazi pet miliona eura te da su osigurana i sredstva za nastavak investicija u 2026. godini u iznosu od oko sedam miliona eura.

Helez je potvrdio da se uskoro očekuje i treća tranša finansijske podrške EU od oko 15 miliona eura iz fonda EPF, nakon dvije ranije uplate po 10 miliona eura.

– Cilj nam je ovim sredstvima dodatno opremiti Bataljonsku grupu lake pješadije – kazao je.

Između ostalog, Helez je posebno istakao značaj NATO paketa pomoći – DCB, zahvaljujući kojem je, kako je rekao, znatno unaprijeđena operativna sposobnost Oružanih snaga BiH.

Posebna pažnja, kazao je ministar odbrane BiH, posvećena je podmlađivanju kadrova. U ovoj godini primljeno je oko 1.800 novih profesionalnih vojnih lica, a proces zanavljanja dodatno je ojačan prijemom dvije generacije vojnika. Podmlađen je i značajan dio podoficirskog i oficirskog sastava.

Obrazovni programi nastavljeni su i u zemlji i u inostranstvu, pri čemu se, kako je naveo, trenutno 35 kadeta školuje u deset stranih država.

U dijelu izlaganja posvećenom euroatlantskim integracijama, Helez je podsjetio da BiH svake godine NATO-u dostavlja Program reformi. Napomenuo je da je za aktuelnu godinu dokument već odobren u domaćim institucijama te da će do kraja godine biti poslat u Brisel na razmatranje i usvajanje.

Helez je podsjetio i da su OSBiH svojim učešćem tokom više od dvije decenije dale veliki doprinos naporima za očuvanje mira u svijetu.

– To je prepoznato od naših partnera u NATO-u i EU, koji BiH cijene kao zemlju spremnu za aktivno učešće u osiguravanju mira i stabilnosti u svijetu. Trenutno učestvujemo u EU misiji u Centralnoafričkoj republici sa tri pripadnika – kazao je Helez.

U tom kontekstu, kazao je da se trenutno vode razgovori oko mogućeg učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnoj misiji u Gazi, ali da trenutno ne može otkriti više detalja jer su razgovori još u toku.

Medijima se obratio i načelnik Zajedničkog štaba OSBiH generalpukovnik Gojko Knežević, koji je podsjetio da će početak iduće godine označiti dvije godine otkako je preuzeo dužnost načelnika Zajedničkog štaba, kada je definisao četiri ključna prioriteta.

Kako je kazao, prvi prioritet odnosio se na očuvanje operativnih sposobnosti i kapaciteta OSBiH za izvršavanje namjenskih zadataka, ocijenivši da je u pogledu ovog prioriteta urađeno mnogo.

Naveo je da je u ovoj godini kroz proces podmlađivanja zamijenjeno više od 12 posto profesionalnih vojnika, više od 8 posto podoficira i više od 10 posto oficira. Po njegovim riječima, ti rezultati predstavljaju značajan iskorak u jačanju ljudskih resursa.

Posebno je naglasio važnost saradnje sa snagama EUFOR-a.

– Ono što također želim naglasiti je izuzetno dobra saradnja sa snagama EUFOR-a, sa kojima prolazimo određene vrste obuke, ali isto tako i vježbi – kazao je Knežević, izdvojivši neke od vježbi kao što su “Kombinovani odgovor” i “Brzi odgovor”.

Govoreći o predstojećim obavezama, Knežević je podsjetio da OSBiH krajem iduće godine očekuje zahtjevno NATO ocjenjivanje NEL2 jedinica u sastavu bataljonske grupe lake pješadije.

– Iskreno se nadamo da ćemo, imajući u vidu naučene lekcije sa vježbe koju smo proveli tokom ove godine, ispuniti standarde da pozitivno prođemo ovo ocenjivanje NATO-a u idućoj godini – kazao je.

Drugi prioritet odnosi se na poboljšanje uslova života i rada pripadnika OSBiH na vojnim lokacijama. Knežević je u tom pogledu izrazio zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima, ali je naglasio da je riječ o dugoročnom procesu koji zahtijeva velika finansijska ulaganja. Trenutno se, kako je naveo, OSBiH nalaze na 63 lokacije, iako je pregledom odbrane predviđeno njih 57.

Treći prioritet, kako je rekao, obuhvata unaprijeđenje unutrašnjeg povjerenja unutar komandi i jedinica OSBiH. Na tom polju su, prema njegovim riječima, ostvareni određeni pomaci, ali je jasno poručio da postoji potreba za intenzivnijim radom.

– Oružane snage su multietnička institucija i ti unutrašnji odnosi su važni za generalno ostvarivanje postavljenih ciljeva i rezultata – istakao je.

Kada je upitanju četvrti prioritet, koji se odnosi na jačanje regionalne bilateralne vojne saradnje, Knežević je kazao da se na tom području može i mora uraditi više, posebno u pojednostavljivanju procedura zajedničkog angažiranja tokom prirodnih katastrofa i nesreća, koje su, kako je istaknuo, sve češće.

Knežević je poručio da će OSBiH i u narednom periodu nastaviti raditi na unaprijeđenju operativnih sposobnosti, kadrovskog jačanja i regionalne saradnje, jer su to ključni preduslovi za efikasan odgovor na sigurnosne izazove.

(Mostarski.ba)