Poslodavci traže smanjenje doprinosa, sindikat veći minimalac

Novi prijedlog minimalne plate u Federaciji BiH za 2026. godinu iznosi 70 posto prosječne plate, što je oko 1.120 maraka, ali ni poslodavci ni radnici nisu zadovoljni. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća naredne sedmice očekuje se dogovor oko finalnog iznosa.

Poslodavci upozoravaju da je nužno smanjiti iznos doprinosa jer će u suprotnom ponovo doći do otpuštanja radnika, dok sindikati očekuju razdvajanje minimalne plate po stručnim spremama, iako je taj prijedlog već odbijen.

Sprema li Vlada novi šok za 31. decembar?
Federalna vlada minimalnu cijenu rada za 2025. odredila je posljednjeg dana, 31. decembra 2024. Time nije ostavila dovoljno vremena poslodavcima da u planovima poslovanja za 2025. godinu blagovremeno ukalkulišu tu cijenu rada. Poslodavci se boje da bi se isti scenarij mogao desiti i ove godine.

Iz Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije kažu da je inicijativa za povećanje minimalne plate u FBiH ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera.

Predsjednik ovog udruženja Benjamin Hekić kaže za !Odgovor da je Vlada FBiH sama najavila smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “nije moguće zbog nedostatka sredstava u budžetu”.

Navodi da je, prema dostupnim podacima, ove godine od privrede prikupljeno dodatnih 400 do 500 miliona KM.

„Povećanje minimalne plate bez smanjenja doprinosa najteže je pogodilo mikro, mala i srednja preduzeća, koja već posluju s minimalnim maržama. Takav potez bi mogao dovesti do rasta inflacije, zatvaranja firmi, pada konkurentnosti i gubitka radnih mjesta“, kaže Hekić.

Navodi da su Vladi Federacije uputili prijedlog povećanja minimalca da se usklađuje s trenutnom inflacijom, što trenutno iznosi 4.5 posto.

“Uz to da ide obavezni neoporezivi dodatak od 60 maraka na minimalne plate. Možemo ublažiti da inflacija više ne iznosi četiri posto”, kazao je Hekić i dodao da neoporezivi dodatak ide i na ostale plate, ne samo minimalne.

Nastavit će se trend pada zaposlenosti
Ni novi prijedlog od 70 posto prosječne plate, prema njegovim riječima, nema smisla jer će se opet oporezovati preko 12 posto.

“Dugoročno nećemo ublažiti inflaciju jer će se dizati cijene usluga i robe”, kazao je.

Pojašnjava da privreda nije protiv većih plata, ali navodi da traže održiv model u kojem se rast minimalne plate usklađuje sa smanjenjem nameta, a ne da se teret jednostrano prebacuje na privrednike. Dodaje da Vlada FBiH, prema zakonu, ima pravo da donese odluku o minimalnoj plati, mimo mišljenja struke, ali će to ostaviti negativne posljedice.

“Nismo ništa dobili da ublažimo ovu ekonomsku sliku koja se stvorila 2025. godine, osim onih najavljivanih subvencija, refundacija, koje su neko socijalno očuvanje radnih mjesta. To će od Nove godine vjerovatno biti ukinuto. Došli smo u novembar i, u odnosnu na oktobar, imamo 857 manje uposlenih. Isti trend nastavit će se i naredne godine”, upozorava Hekić.

Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH da minimalna plata bude od 1.200 do 1.600 maraka nije usvojen pa su predložili da minimalna plata iznosi 70 posto prosječne, što je oko 1.120 KM.

“Ono na čemu ćemo mi kao sindikat insistirati jeste da minimalna plata bude viša. Za nas je jako važno da se odvoje osnovna, srednja i visoka stručna sprema”, kazao je predsjednik Udruženja Samir Kurtović.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je da želja Sindikata da minimalna plata bude 1.200 do 1.600 KM nije realna u ovom trenutku.

“Super je imati želje, svjestan sam da su to i potrebe, ali želim podsjetiti kako smo došli do ovoga što sada imamo. Mi smo se prošle godine odlučili na jednu šok terapiju, jer razgovori dotadašnjim nisu urodili plodom”, kazao je premijer Federacije BiH u programu TVSA.

Naveo je da je minimalna plata porasla sa 619 KM na 1.000 KM te kako ne treba očekivati sada istu šok terapiju.

“Ići ćemo s povećanjem koliko to formula za usaglašavanje kaže. Ako bude 20, 30, 50 ili 100, koliko formula bude rekla da je realno. Moramo sačekati još neke statističke podatke”, rekao je Nikšić.

Stopa ukupnih doprinosa u Federaciji BiH iznosi 36 posto, što je najviša stopa doprinosa u okruženju. Sastoji se od 31 posto doprinosa koji se radniku odbijaju od bruto plate i 5 posto doprinosa koje poslodavac obračunava kao svoj dodatni teret.

Izmjenama zakona o doprinosima koje su na snazi od jula ove godine smanjene su stope doprinosa koje poslodavac obračunava na svoj teret, s 10,5 posto na pet posto, a ukupno smanjenje stope doprinosa iznosi 5,5 posto.

Vlada Federacije je još u novembru prošle godine saopštila da je reforma fiskalizacije glavno opredjeljenje Vlade s ciljem minimiziranja neformalne ekonomije kroz modernizaciju poreznog sistema, te pružanja bolje javne usluge građanima i privredi, a istovremeno poboljšanje naplate javnih prihoda. Ali ovakve fiskalne refome ostale su samo na papiru, kao zaključak nakon sjednice Vlade.

“Fiskalne reforme nisu smanjenje doprinosa za pet posto, uvođenje zakona o fiskalnim transakcijama gdje će se sve oporezivati. Fiskalne reforme su rješenja gdje se dolazi do diferencirane stope doprinosa, poreza gdje bi omogućilo lakše poslovanje i bolju ekonomsku sliku u FBiH”, kaže Hekić za odgovor.

(Mostarski.ba)