HRS proziva HDZ: Sve može, samo kladionice ne dirajte
Kako se približavaju izbori odnosi u hrvatskom političkom bloku se zaoštravaju.
HRS je više puta isticao negativne posljedice akvizicije Telemacha od strane BH Telecoma za „hrvatske interese u BiH“.
„Vi nama ne dirajte kladionice, a mi vama prepuštamo cjelokupni telekomunikacijsko komunikacijski sistem. U jednoj rečenici sažeta Reformska agenda, namjera preuzimanja Telemacha od strane BH Telecoma i šlag na kraju, prvi korak u apsolutnoj centralizaciji komunikacijskih i digitalnih sistema u Sarajevu: zakon o fiskalizaciji, na dnevnom redu sljedeće sjednice Parlamenta FBiH“, smatraju u HRS-u.
Za HRS je sporno što reformski paket traži sigurnu širokopojasnu infrastrukturu, ubrzani 5G, centralnu koordinaciju i usklađivanje s EU pravilima, što u FBiH praktično koncentriše regulatorne i operativne digitalne poluge tamo gdje su državne institucije: Sarajevo.
„U istom smjeru djeluje i fiskalizacija gdje se postavlja tehnološki okvir koji se oslanja na centralnu platformu (CPF) kao “posebnu platformu” kroz koju se evidentiraju i razmjenjuju podaci, s ciljem sigurnog prikupljanja i prijenosa informacija u realnom vremenu. Obveznici fiskalizacije će putem elektronskog sistema za evidentiranje transakcija (ESET) centralno evidentirati svaku transakciju“, pojašnjavaju iz HRS-a.
Za HRS je i sporna centralizacija oslonjena na kapacitete BH Telecoma.
„Iako je normativno “operatorski neutralna”, tehnički definirana arhitektura ne samo da je prilagođena BH Telecomu, nego se u tekstu zakona definisao status registriranog proizvođača/zastupnika (RPZ) s toliko strogim uslovima (enormne bankarske garancije, certifikati, itd.) po kojima jedna ili dvije firme u BiH mogu biti dostavljači fiskalnih sistema. Praktično nacrtano za par firmi koje redovno dobivaju slične tendere u FBiH.
Dakle, imamo Reformsku agendu, zakon o fiskalizaciji, kada se tome pridoda preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma, itekako se da zaključiti kako se radi na strateškoj centralizaciji, u cilju kontrole, komunikacijsko digitalne infrastrukture. Konsolidira se većina fiksne baze (kabel/optika/IPTV), a time i gravitacija ključnih resursa (jezgra mreže, data centri, NOC/SOC, platforme) prema jednoj grupi. Regulatorne korekcije (odvojeno poslovanje, ograničenja daljnjih akvizicija, prodaja dijela fiksnog interneta i sl.) samo formalno friziraju koncentraciju, ali smjer je jasan: “digitalni kičmeni stup” oko BH Telecoma.“
U HRS-u smatraju da HT Eronet u tom okruženju (p)ostaje mali igrač s ograničenim investicijskim kapacitetom.
„Za hrvatske interese to nadilazi tržišni udio: riječ je o infrastrukturi moći, komunikacijskom kanalu prema Hrvatima u BiH, medijskom i podatkovnom suverenitetu, te mogućnosti da se učestvuje u budućim javnim nabavkama (e-uprava, fiskalne platforme, kibernetička sigurnost, državni cloud). Ako Eronet bude gurnut u ulogu nišnog operatora ili ovisnog korisnika tuđe jezgre (network sharing, nacionalni roaming), hrvatski utjecaj u digitalnoj sferi BiH svodi se na simboliku bez stvarne poluge. Sve “usklađeno” s Agendom i EU pravilima, a da se praktično izgradi sistem u kojem jedna sarajevsko orijentisana grupa kontrolira ključne digitalne arterije idućih 20/30 godina.“
Iz HRS-a prozivaju HDZ BiH zašto nije tražio kontrolni mehanizam kako bi zaštitio interese Hrvata.
„Znajući kako Hrvati, odnosno, HDZBiH kontrolira sektor komunikacija i finansije, postavlja se pitanje kako je moguće da se nije definisao nezavisni back up kod drugoga, nezavisna operativna kontrola s vlastitim ključevima i logiranjem, kontrola privilegiranog pristupa, pravo na audit, mjerljivi SLA itd., kako bi se spriječila ovisnost o tuđoj jezgri infrastrukture i zadržala stvarna poluga u ključnim digitalnim sistemima? Sve navedeno je sugerirano od strane struke, ali ignorirano.“
U HRS smatraju da će prvi tržišni udar osjetiti HT Eronet kao najmanji od tri operatera,
„Ali sudeći po samom dokumentu Reformske agende, kao i izjavama Edina Forte i Nermina Nikšića, činjenica da se kao primarni korisnik potencijalnih EU fondova u sferi digitalizacije spominje BH Telecom, to će se reflektirati i na MTel kao operatera. No, Srbi imaju svoj entitet kao, kakav takav, osigurač.
Fokus interesa hrvatskih izvršnih kadrova je na koncentraciji reguliranja podzakonskih akata na ministarstvo finansija u cilju (sadržaj zakona to potvrđuje) zaštite interesa priređivača igara na sreću. Drugim riječima, prepuštamo vam obavještajno komunikacijsku kontrolu ne samo privatnih, nego i pravnih osoba, samo nam ne dirajte kladionice. Naravno da ćemo sa svoje strane učiniti sve da zakon u ovakvom sadržaju ne prođe“, zaključuju iz HRS-a.
(Mostarski.ba)
