Konferencijska sala “Hadži Esad Kojić” otvorena u Karađoz-begovoj medresi

U Karađoz-begovoj medresi je u ponedjeljak, 29. decembra 2025. godine otvorena konferencijska sala “Hadži Esad Kojić”.

Kako je saopćeno iz ove odgojno obrazovne ustanove, mr. hfz. Aid Tulek, direktor Medrese, i Amer Kojić, sin hadži Esada Kojića i vakif  škole svečano su otvorili salu.

Konferencijska sala će nositi ime po znamenitom Bošnjaku i čuvaru vakufa Mostara i Hercegovine, hadži Esadu Kojiću, a koji je dao nemjerljiv doprinos u radu, uzdizanju, obnavljanju i djelovanju institucija Islamske zajednice u Mostaru.

Nakon odlomka Kur’ana, a kojeg je proučio maturant Ahsen Čavak, proučena su i kraća kur’anska sureta, te hatma-dova. Pred dušu rahmetli hadži Esada Kojića uposlenici Muftijstva mostarskog, Karađoz-begove medrese i Medžlisa Islamske zajednice Mostar proučili su hatmu, sjetivši se i na taj način ovog znamenitog Bošnjaka. Hatma-dovu je proučio mr. Dino-efendija Maksumić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

U svom obraćanju mr. hfz. Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese, istakao je radost što je poznavao rahmetli hadži Esada Kojića i što je imao priliku družiti se i razgovarati s njim.

“Ova konferencijska sala nosi ime ovog plemenitog čovjeka, čovjeka koji je svoj život uložio kako bi promovisao našu plemenitu vjeru i vrijednosti našeg naroda. Jako mnogo bi se moglo govoriti o hadži Esadu Kojiću, o njegovim zaslugama za vjerski život u Mostaru. Ja sam imao sreću ili Allahovu odredbu da kao izbjeglica od 1995. do 2001. stanujem na Šehovini, gdje sam bio džematlija u Šarića džamiji, i da tu upoznam Esada Kojića. Od njega sam učio, i kada je u pitanju vjerski dio, a posebno imamski dio, ali i dio odgovornosti prema džematu i prema zajednici. Hadži Esad je volio sve naše softe Karađoz-begove medrese i na njih prenio mnogo pozitivnih vrijednosti. O tome bi mogao govoriti i naš uvaženi profesor Šefko Tinjak, koji je bio glavni imam u tom vremenu, kada je rahmetli Esad bio predsjednik Medžlisa i čovjek koji je učestvovao, uz muftiju Seid-efendiju Smajkića, u reaktiviranju rada Medrese. Upravo, ovo je jedan od programa povodom 30. godišnjice reaktiviranog rada Medrese” – rekao je mr. Tulek.

O moralnoj veličini, nepokolebljivosti i snazi ljudskog pregalaštva hadži Esada Kojića pisao je u svom magistarskom radu dr. Salem-efendija Dedović, muftija mostarski i predsjednik Školskog odbora Karađoz-begove medrese.

Muftija Dedović je tu veličinu, nepokolebljivost i snagu hadži Esada Kojića istakao i tokom svog obraćanja prilikom otvorenja konferencijske sale.

“Vrlo je važno što na ovaj način naša Medresa čuva sjećanje na ljude iz plejade mostarskih muslimanskih familija koji su ne samo sanjali već i davali puni doprinos da Mostar ponovo vrati medresu kao odgojno-obrazovno učilište iz kojeg će izlaziti diplomanti i diplomantice da služe svojoj vjeri u mostarskim i drugim džamijama i mesdžidima kako bi u njima sijalo svjetlo umjesto mraka koji ih je prekrivao dugi niz decenija. Rahmetli Kojić će se svojim pregnućem upisati u najuži krug ljudi koji su svojim posvećenim angažmanom obnavljali rad Karađoz-begove medrese. On će i nakon povlačenja s javne scene i s mjesta predsjednika Izvršnog odbora ostati trajno vezan za ovu ustanovu, nastojeći biti od koristi, pomažući njen rad i djelovanje. Takav edeb prenio je i na svoga sina hadži Amera pa se upravo porodica Kojić ubraja u one najvjernije Medresi koji u kontinuitetu prilažu svoja sredstva u društvo vakifa” – kazao je muftija Dedović.

Velika je bila želja hadži Esada Kojića da prikupi dokumentaciju za povrat vakufske imovine u Mostaru, što je u dva navrata i činio, ali je dokumentacija, zbog ratnih dejstava, oba puta bila uništena. No, hadži Esad nije posustao u tome, te je na kraju uspio završiti taj posao i napraviti registar vakufske imovine.

“Esad Kojić se u jeku granatiranja i rušenja Mostara, u kratkom predahu između prve i druge agresije, prihvatio posla da terenski označi sve vakufske objekte i nekretnine koje su zakonom o nacionalizaciji bile oduzete Islamskoj zajednici. On osjeća da dolazi novo vrijeme u kojem će se otvoriti tema vakufske imovine i za šta treba biti spreman. Neće klonuti duhom ni kada po prelasku s desne na lijevu obalu zateče zgarište svoga Odbora, nastaviće svoj pregalački rad i pred drugu agresiju na Mostar pa će i ta arhiva biti opljačkana, ali ne i kopije toga rada (one će biti pohranjene na disketama i vratit će se iz SAD-a u Mostar). Ono što je Kojić uradio bila je podloga i osnova za dalji rad Medžlisa Islamske zajednice na polju obnove starih vakufskih objekata, posebno u mandatima predsjedavanja Izvršnim odborom gospodina Ramiza Jelovca, čime se itekako unaprijedilo ukupno funkcionisanje Islamske zajednice u Mostaru” – poručio je muftija Dedović.

Muftija Dedović i direktor Tulek su gospodinu Ameru Kojiću, sinu rahmetli hadži Esada Kojića i vakifu Medrese, uručili Odluku Školskog odbora Karađoz-begove medrese o nazivu konferencijske sale.

Na osnovu člana 13. Pravila Medrese Školski odbor Karađoz-begove medrese je na svojoj 3. redovnoj sjednici, održanoj 7. oktobra 2025. godine, donio odluku o nazivu konferencijske sale “Hadži Esad Kojić”.

Upravo je na 16. godišnjicu od preseljenja na bolji svijet hadži Esada Kojića konferencijska sala sa njegovim imenom puštena u funkciju i u trajno dobro.

Uz izraze zahvalnosti, završnu riječ na programu sjećanja na hadži Esada Kojića imao je njegov sin Amer.

“Uvijek kad se spominje moj otac, pogotovo u ovim i ovakvim krugovima, ja sam emotivan. Danas nisam samo tužan, danas sam i zahvalan. Zahvaljujem se Allahu bezbroj puta što sam dijete Esada Kojića. Moje zadovoljstvo je više, jer znam koliko je on radio i želio da se reaktivira Medresa i da se Medresa vrati ovom gradu. Hvala Allahu da je to i uspio. Danas, kada vidim ovu medresansku mladost, i ovu Medresu koja je izrasla u jednu veliku instituciju, siguran sam da bi moj otac bio najsretniji čovjek na svijetu. Iskreno vam hvala, svima vama koji na bilo koji način doprinosite i učestvujete u radu ove institucije. Allah vas nagradio svakim dobrom i na ovom i na onom svijetu. A, molim Allaha, da i ovo bude od dobrih djela u knjizi moga oca” – kroz emocije je rekao Amer Kojić.

Njegovim iskrenim riječima završen je program sjećanja na hadži Esada Kojića – čuvara i obnovitelja vakufa u Mostaru, zaključuju u saopćenju iz Karađoz-begove medrese

(Mostarski.ba)