Kampanja bez pauze: Godina puna izbora
Pred građanima Bosne i Hercegovine ali i Bošnjacima u domovinskim zemljama izrazito je napeta i politički nabijena godina, koja kulminira početkom oktobra održavanjem Općih izbora u BiH.
Za muslimane u Bosni i Hercegovini, 2026. godina je posebno važna i zbog izbora novog reisul-uleme, krajem godine.
Izbori prije izbora
Međutim, neki građani RS-a će imati priliku ranije izaći na birališta, jer je CIK BiH poništio prijevremene izbore za predsjednika RS u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta. Nakon ponovnog brojanja i otvaranja vreća s glasačkim listićima, utvrđene su ozbiljne nepravilnosti: nezakonite radnje, krivotvorenje potpisa, manipulacija glasovima i glasanje 908 osoba bez validnog dokumenta, piše !Odgovor.
Broj spornih glasova (15.822) premašuje razliku između prvog i drugog kandidata (9.577), što znači da bi ponavljanje izbora moglo promijeniti pobjednika. Podsjećamo, prvobitni pobjednik bio je Siniša Karan (SNSD), dok je drugi kandidat Branko Blanuša (SDS), koji je u međuvremenu postao i lider SDS-a.
Također, građani Vareša će 15. februara birati načelnika, a za tu poziciju takmičit će se kandidati SBiH, HDZ-a BiH, HDS-a, SDA i nezavisni kandidat Dario Dodik. Izbori se održavaju nakon što je preminuo dugogodišnji načelnik Zdravko Marošević.
Svi naši predsjednici
Na Općim izborima građani BiH direktno biraju ukupno 518 funkcija, uključujući članove Predsjedništva BiH, zastupnike na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te predsjednika i potpredsjednike RS.
Izvjesno je da će glavni fokus u toku godine biti na kandidaturama i kandidatima za članove predsjedništva. Za sada su nam poznata sigurno samo tri „sigurna“ kandidata.
Denis Bećirović je za sada jedini siguran kandidat, kao Bošnjak iz Federacije, za člana Predsjedništva BiH na narednim izborima, uz podršku Trojke i više drugih stranaka, iako dio SDP-a nije jednoglasno stao iza njegove kandidature.
Kod kandidata Hrvata iz Federacije za člana Predsjedništva zasad je potvrđena samo kandidatura Slavena Kovačevića (DF), jer se Željko Komšić (DF) zbog zakonskog ograničenja ne može ponovo kandidovati.
Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red i poslanik u NSRS, najavio je kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz RS. Najavljujući kandidaturu je poručio da bi odustajanjem „izdao narod“, iako još nije siguran u jedinstvenu podršku opozicije.
Ali, odnose unutar opozicije u RS-u će diktirati rezultat ponavljanja prijevremenih izbora za predsjednik RS-a. Pogotovo imajući u obzir izrazito narušene odnose unutar dijelova opozicije.
Što se tiče izbora za potpredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda, izvjesno je da će se opet za tu funkciju kandidaovati Ćamil Duraković, trenutni potpredsjednika RS. Također se kao mogući kandidat spominje i Jusuf Arifagić (NiP), biznismen i povratnik u Prijedor.
Stranka demokratske akcije i Stranka za BiH još nisu izašle u javnost još ni sa jednim prijedlogom mogućih kandidata za bilo koju funkciju.
Izbori za reis-ulemu
Nakon što je 12. oktobra 2019. godine reisul-ulema Husein-ef. Kavazović dobio drugi sedmogodišnji mandat, uslijedilo je mirnih šest godina. Međutim, polako ulazimo u posljednju godinu njegovog mandata, i on će se, nakon 14 godina na funkciji, povući u skladu sa Ustavom IZ-a.
Izborno tijelo za izbor reisul-uleme čine članovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, direktori medresa, dekani islamskih fakulteta, direktori ustanova u okviru Islamske zajednice, glavni imami i predsjednici medžlisa Islamske zajednice na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka-Srbije i islamskih zajednica u bošnjačkoj dijaspori.
Regionalni izbori
Za naš region predstoji relativno mirna godina što se tiče izbora. Hrvatska i Crna Gora ove godine neće održavati izbore ni za jedan nivo vlasti. Kosovo treba u aprilu izabrati novog predsjednika, međutim, pošto se predsjednik bira u parlamentu, a nakon velike pobjede pokreta Samoopredeljenje Albina Kurtija, očekuje se da će taj izbor proći relativno mirno.
Međutim, najveća nepoznanica su izbori u Srbiji. Aleksandar Vučić se u čudnoj poziciji konsolidovao nakon ogromnih studentskih protesta i jednog generacijskog bunta, sada čeka trenutak da raspiše izbore. Studenti su spremni da na izbore izađu sa „studentskom listom“, dok opozicija u nevjerici posmatra u kakvu je situaciju sama sebe dovela.
Dok se čeka da Vučić saopšti tačan datum vanrednih izbora, u Sandžaku imamo zanimljivu situaciju.
Stranka pravde i pomirenja, koju je osnovao bivši muftija Muamer Zukorlić, a koju sada vodi njegov sin Usame, po prvi put dovodi u pitanje svoj odnos prema vladajućem režimu u Srbiji. Zukorlić mlađi je nedavno izjavio da je nezadovoljan koalicijom sa Srpskom naprednom strankom.
SDA Sandžak podržavala je studentske proteste u Novom Pazaru i godinama je opozicija režimu SNS-a.
(Mostarski.ba)
