Manje azilanata u EU, Njemačka bilježi najveći pad
Broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji ponovo je pao prošle godine i to za 20 posto na godišnjem nivou, objavila je agencija odgovorna za praćenje tog procesa.
Preliminarni podaci pokazuju da je od početka januara do sredine decembra 2025. registrovano oko 780.200 zahtjeva u 27 država članica EU-a te partnerskim zemljama Norveškoj i Švicarskoj, prema povjerljivom izvještaju Evropske komisije.
Informaciju, koja je proslijeđena državama članicama EU-a, dobio je list Welt am Sonntag te ju je dpa dobio na uvid. To predstavlja pad od oko jedne petine u usporedbi s istim razdobljem 2024. i uglavnom se može pripisati padu broja zahtjeva za azil osoba iz Sirije, navodi se u izvještaju.
Od pada dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada potkraj 2024., Sirijci se nadaju boljoj budućnosti, što rezultira manjom migracijom u inostranstvo, prenosi Hina.
Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je početkom ovog mjeseca da je u zemlju stiglo znatno manje tražitelja azila. Prema službenim podacima, broj prvih zahtjeva pao je za 51 posto na 113.236 u 2025. godini u usporedbi s 2024. godinom, piše Vijesti.ba.
Izvještaj Evropske komisije uzima u obzir i prve i naknadne zahtjeve.
U Njemačkoj je tokom izvještajnog razdoblja podneseno oko 149.100 zahtjeva. Slijedi Francuska sa 148.600 zahtjeva, Španija sa 137.300 zahtjeva i Italija sa 125.800 zahtjeva.
Ne navodeći konkretne brojke, povjerenik EU-a za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da je 2025. bila dobra godina za evropsku migracijsku politiku.
Evropska unija dosljedno je napredovala s reformom zakona o migracijama i azilu te je provela ključne dijelove zakonodavnog paketa, rekao je Brunner na prijelazu godine.
To uključuje jaču zaštitu vanjskih granica i ubrzane postupke. Rezultati su jasno vidljivi: ilegalni prelazi granice pali su za više od polovine od 2023. godine, rekao je povjerenik.
(Mostarski.ba)
