Skoro 14 hiljada migranata registrovano u BiH

Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine zabilježila 13.987 registracija migranata, što predstavlja pad od 44 posto u odnosu na 2024. godinu, pokazuje Situacioni izvještaj o mobilnosti migranata za decembar 2025. godine koji je objavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Prema podacima prikupljenim tokom decembra, migranti i dalje u najvećem broju u BiH ulaze ilegalno iz Srbije (66 posto), dok je 34 posto ispitanika ušlo iz Crne Gore.

Prosječno zadržavanje u BiH iznosi 17 dana, a glavni pravac kretanja ostaje prema sjeverozapadu zemlje i granici s Hrvatskom.

IOM-ovi timovi bilježe da se nezakoniti ulasci u BiH najčešće dešavaju na području Bratunca, uglavnom noću, nakon čega migranti koriste taksi ili autobuski prevoz za nastavak putovanja.

Na autobuskoj stanici u Sarajevu zabilježen je kontinuiran odlazak migranata prema Bihaću, dok su presretanja na području Gruda potvrdila i aktivne rute prema Hrvatskoj duž južne granice.

Prosječna starost anketiranih migranata iznosi 26 godina, a čak 99 posto su muškarci. Najzastupljenije zemlje porijekla su Afganistan (25%), Sudan (18%), Maroko (13%), Egipat (12%) i Bangladeš (7%).

Razlozi napuštanja matičnih zemalja uglavnom su ekonomske prirode (50%), ali i rat i sukobi (38%), lično nasilje (28%) te ograničen pristup osnovnim uslugama (16%).

Ispitanici su u prosjeku putovali 368 dana prije nego što su stigli u BiH, a čak 82 posto ih je putovalo u grupama.

Gotovo 30 posto ispitanika navelo je da je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom, s prosječno dva pokušaja, dok je čak 97 posto njih izjavilo da će pokušati ponovo.

Više od polovine migranata (59%) priznalo je da je barem jednom koristilo usluge krijumčara, najčešće na relaciji od Turske do BiH. Prosječna cijena takvog aranžmana iznosila je 4.273 eura po osobi, a najčešće je uključivala ilegalne prelaze granica i organizovani prevoz.

Istraživanje pokazuje da je Italija najčešća krajnja destinacija, posebno za državljane Bangladeša, Pakistana i Egipta. Sudanci u najvećem broju žele nastaviti put prema Francuskoj, dok dio migranata iz Irana i s palestinskih teritorija preferira Njemačku.

Posebnu pažnju u izvještaju privlači nagli porast broja državljana Sudana.

Tokom 2025. godine registrovano ih je 394, u poređenju sa svega 34 u 2024. godini. Svi intervjuisani Sudanci naveli su rat kao razlog napuštanja zemlje, a njihova ruta najčešće je vodila preko Libije i Grčke do Zapadnog Balkana.

IOM je tokom decembra proveo 1.173 procjene ranjivosti, pri čemu je 56 posto migranata identifikovano kao osobe s povećanim rizicima i potrebama za zaštitu. Najčešće potrebe odnose se na dugotrajna putovanja, nedostatak adekvatnog smještaja, hrane i osnovne medicinske pomoći.

(Mostarski.ba)