Debata o slobodi govora: Fizička sigurnost novinara je prioritet

Fizička sigurnost novinara kao prioritet, finansijska stabilnost medija i novinara, te poštovanje postojećih zakona i profesionalnih standarda u pravosuđu među ključnim su prioritetima na koje je ukazano tokom javne debate o pravnom okviru za medije održane u Mostaru.

Debata, održana u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“, koji zajednički provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, okupila je novinare, urednike, predstavnike civilnog društva i institucija.

„Razlog zbog kojeg smo pokrenuli ciklus od osam debata širom Bosne i Hercegovine je jednostavan: pravni i institucionalni okvir za medije u Bosni i Hercegovini već godinama ne prati stvarno stanje u medijskom sektoru, niti odgovara izazovima s kojima se danas suočavaju novinari, urednici i mediji“, rekla je Bojana Mrkić iz Mediacentra.

„Trenutno se suočavamo sa situacijom u kojoj, između ostalog, zakon o elektronskim medijima još uvijek nije usvojen, online mediji nisu sistemski regulisani, ne postoji zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, fond za medijski pluralizam, o kojem se govori godinama, i dalje ne postoji, itd. Istovremeno, određeni formalni procesi ipak postoje“, dodala je.

Prema njenim riječima, važno je da se debatama osigura nastavak razgovora o neophodnim reformama zakonskog okvira koji se tiče medija, kao i da se omogući i potakne aktivno učešće predstavnika medijske zajednice, ne samo u razgovorima o novim zakonskim rješenjima koja su potrebna, već i u osvrtu na provedbu postojećih zakona.

„Svrha debata nije razgovor istomišljenika koji ostaje zatvoren u jednoj prostoriji. Na sve debate pozivaćemo predstavnike vlasti, a u slučajevima kada izostane njihov odziv, dostavljat ćemo im zaključke i poruke proizašle iz ovih razgovora“, rekla je Mrkić.

„Smatramo važnim da na ovaj način, kroz razgovore u većim i manjim sredinama širom Bosne i Hercegovine, doprinesemo stvaranju jasne slike o posljedicama koje zaostajanje u unapređenju zakonskih i institucionalnih okvira ima po slobodu izražavanja i medijske slobode“, dodala je.

Tarik Moćević, projektni koordinator u Mediacentru Sarajevo, ukazao je na problem SLAPP tužbi protiv novinara, ali i veliki problem koji je donijela kriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska, što je stvorilo „jak odvraćajući efekt jer novinari biraju teme koje će raditi, što dovodi do određenih oblika samocenzure“.

„Postoje i zakoni koji se ne provode dobro, na primjer zakon o javnim servisima, ali i zakoni koji se trebaju usvojiti. Godinama se insistira na zakonima koji se ne usvajaju. Na primjer, nacrt teksta zakona o elektronskim medijima je tehnički gotov, ali nemamo informaciju kako izgleda. Uspostavljanje kontakt-tačaka je velika prednost, no nema standarda, ni kontrola, ni reakcije – one jesu uspostavljene, ali novinari nisu zadovoljni komunikacijom“, rekao je Moćević.

Novinare danas tuže zbog napisanih istina

Govoreći o iskustvima iz prakse, novinarka Kristina Spajić-Perić je podsjetila na „druge vrste pritisaka u prošlosti, kad su premlaćivani sociolozi i sindikalisti, kad nije bilo komentara protiv vlasti, dok se danas sve preselilo na ‘zidove’ društvenih mreža“.

„Danas je to sve suptilnije, a novinari su danas tuženi zbog napisanih istina. Nije problem kad si tužen zbog neistine, ali jeste kad si tužen zbog istine. SLAPP tužbe su problem, a mediji moraju sami plaćati branitelje i provoditi vrijeme na sudovima braneći istinu“, rekla je Spajić-Perić.

Prema riječima novinara Igora Božovića koji je, zbog svojih tekstova bio i meta fizičkih napada, „u svakom incidentu koji uključuje novinara treba krenuti od toga da je povod njihovo pisanje“. Ističe i kako „važnost zakonskog okvira mora postojati da bi se netko pozvao na njega“.

„Možemo vagati ko su krivci za stanje u kojem jesmo. U jednom trenutku to je javnost. U drugom su to mediji, jer smo počeli sve promatrati mlako. Izgubili smo jedno važno pitanje – zašto. Ne pitamo se više zašto. Umjesto interesa javnosti pratimo zanimanje javnosti“, rekao je novinar i urednik Berislav Jurič.

Smatra i da bi „pravosuđe trebalo biti jedan od ključnih saveznika medija, pogotovo da prati njihovo pisanje i predmete koje novinari istraže“. Upozorio je i da se u Bosni i Hercegovini sa zakašnjenjem razgovara o zakonima kojima bi se regulisao medijski sektor. „Dok se borimo za neke zakone, drugi odlučuju o umjetnoj inteligenciji“, poentirao je Jurič.

Dvije SLAPP tužbe mogu ugasiti male medije

Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ukazala je tokom debate kako zakonski okvir postoji, te pozvala da „svako od nas učini napor da to ispoštujemo“.

„Svi su malodušni kad je zakonski okvir u pitanju – hoće li se ili neće nešto donijeti. Naravno da je zakonski okvir bitan, kao i okruženje u kojem novinari rade, jer je novinarstvo vrlo važno i časno zanimanje. Zato je važno govoriti o nedostatku pritiska, ne o solidarnosti, četvrtog stuba vlasti. Nikad mediji kad je riječ o prisustvu nisu bili moćniji, a nikad manje nisu pritiskali vlast o svojim pitanjima“, rekla je Jurišić.

Komunikologinja Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da je nerealno očekivati od novinara da vrše pritisak, jer su „pri dnu ljestvice odlučivanja o svim ovim procesima“.

„Već činjenicom da dnevno moraju proizvesti 10 priloga, priča, tekstova… pokriti dnevne događaje, činjenicom da imaju neriješena osnovna socijalna i egzistencijalna pitanja, mislim da nije posao novinara i novinarki da vrše pritisak da bi sistem funkcionisao. Naprosto trebamo priznati da institucije i sistem nemaju interes da ova pitanja budu uopšte riješena, jer ovakav sistem najviše odgovara vlastima i nemaju interes da riješe problem“, rekla je Turčilo.

Ukazala je i na činjenicu da je pravni okvir baza, ali i upozorila da postojanje i poštovanje pravne norme ovisi o političkoj volji, a to ne bi smjelo biti prihvatljivo.

„Kad nema postojanja političke volje, nema ni djelovanja sistema. Pravni okvir mora postojati bez obzira koliko je nefunkcionalan sistem. Zakon o transparentnosti vlasništva ne postoji decenijama i to je politički motivisano, jer savršeno odgovara onima na vlasti da taj zakon ne postoji. Odgovornost za provođenje zakona nije ni na kome drugome osim na onome ko ih donosi i provodi. Nužno je snažnije insistiranje novinara, ali i sankcije onima koji ne dostave odgovore, kako ne bi ostalo nedorečeno da pravni okvir postoji, ali i da se mora provoditi“, zaključila je Turčilo.

Tokom debate je upozoreno i kako u pravosudnim institucijama ne postoji dovoljno razumijevanje što je to novinarski posao, sloboda medija, sloboda govora… Pravosuđe mora jednostavnije prepoznati, ali i biti sposobno odbaciti SLAPP tužbe, odnosno predvidjeti mehanizme za rano prepoznavanje takvih tužbi.

„Dvije SLAPP tužbe jednostavno mogu ugasiti male medije“, upozorila je Kristina Spajić-Perić.

Planirano osam javnih debata

U najavi javnih debata, koje se realiziraju kroz projekt koji financiraju Evropska unija i Kraljevina Holandija, istaknuto je kako se unapređenje slobode izražavanja i medijskih sloboda godinama ponavljaju među zahtjevima Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od ključnih prioriteta istaknuti su u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine, s posebnim naglaskom na osiguranje odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguranja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. U nedavno usvojenoj Reformskog agendi također se navode iste mjere, uz naglašavanje važnosti ponovne dekriminalizacije klevete.

Iako se već godinama formalno radi na izradi novih zakona, poput zakona o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i o javnom radiotelevizijskom (RTV) sistemu, kao i o transparentnom vlasništvu nad medijima, oni još uvijek nisu usvojeni. Čeka se i na dodatne mjere koje bi ojačale integritet medija, poput osnivanja fonda za medijski pluralizam i zabrane koncentracije vlasništva u cilju sprečavanja monopola u medijskom sektoru.

Posljednjih godina sve češće se predlažu zakonska rješenja koja bi mogla imati negativan uticaj na slobodu izražavanja. U entitetu Republika Srpska, uprkos protivljenju civilnog društva i međunarodne zajednice, kleveta je ponovo kriminalizirana 2023. godine, što je ocijenjeno kao veliki korak unazad za slobodu izražavanja i medijske slobode. Iako još nema presuda protiv novinara, izvjesno je da ovaj zakon dovodi do autocenzure. Na nižim nivoima vlasti u Federaciji BiH predlažu se zakonska rješenja sa ciljem suzbijanja štetnog sadržaja i dezinformacija na internetu, koja bi mogla dovesti do negativnih posljedica po slobodu izražavanja i medijske slobode.

U posljednje vrijeme, sve češće se spominje strateški okvir kao neophodan prvi korak koji bi osigurao put ka reformama za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja.

Naredna debata bit će održana u Banjoj Luci, te drugim sredinama, a zaključci izvedeni sa debata doprinijet će daljim zagovaračkim naporima Mediacentra, Udruženja „JaBiHEU“ i Vijeća za štampu i online medije u BiH., saopćeno je iz Mediacentra.

(Mostarski.ba)