Natalitet u FBiH: Generacije manje, rađanje kasnije i rjeđe

U periodu od 2012 do 2024. godine broj živorođene djece u Federaciji Bosne i Hercegovine smanjio se za oko 26 posto: sa 21.472 na 15.883. U istom periodu prosječna starost majke pri rođenju porasla je sa 27,8 na 29,5 godina (+1,7).

Ključni preokret ne dešava se pri odluci o trećem djetetu, kako se često pretpostavlja, nego znatno ranije, i to na samom ulasku u roditeljstvo i pri odluci o drugom djetetu.

To je promjena obrasca formiranja porodice: prvo dijete se odgađa, a vjerovatnoća drugog se smanjuje, piše dr. Haris Gekić u analizi demografskih procesa za portal !Odgovor.

Prvo, sužava se reproduktivna osnovica.Procijenjeni broj žena starosti 15–49 godina u FBiH smanjen je sa 555.678 (2012. godine) na 492.238 (2024. godine), što je –11,4% (–63.440).

U mlađim kohortama pad je još izraženiji: generacije 15–19 i 20–24 su približno za četvrtinu manje nego 2012. godine. Ovo pokazuje da su generacije koje ulaze u reproduktivnu dob manje, pa je i baza budućih roditelja uža. Sličan trend postoji i kod muških generacija, što se prelijeva na partnerstva, brakove i formiranje porodice.

Drugo, mijenja se obrazac rađanja. Pad broja živorođene djece (oko 26 %) osjetno je veći od pada reproduktivne osnovice (-11.4 %). Dakle, nije presudan samo broj potencijalnih roditelja, nego i promjena obrasca rađanja: prvo dijete dolazi kasnije, stabilan posao i stan dolaze sporije, dio mladih odlazi, a roditeljstvo je skuplje i organizaciono znatno zahtjevnije nego ranije.

Provjerom reda veličine možemo jasno vidjeti da je nivo rađanja ostao približno isti kao 2012. godine, samo zbog suženja reproduktivne osnovice (manjih generacija žena u starosnoj grupi 15–49), u 2024. godini mogli bismo očekivati oko 19 hiljada rođenja. Stvarna brojka je bila 15.883. Naravno, ovo nije projekcija, nego jednostavna ilustracija odnosa strukture (veličine generacija) i ponašanja (obrasca rađanja).

Odgađanje roditeljstva i struktura po redu rođenja

Najjasnije se odgađanje rađanja vidi po starosti majke. Rođenja u starosnoj grupi 20–24 gotovo su se prepolovila: 5.006 (2012. godine) naspram 2.465 (2024. godine). U 2024. godini gotovo svako drugo rođenje u FBiH bilo je u dobi 30+ (46,2 %), a rođenja u dobi 35+ činila su oko 19 %. Ovdje je riječ o životnim uslovima i tajmingu roditeljstva: školovanje traje duže, tržište rada je nesigurnije, stanovanje skuplje, a prihodi manje predvidivi. Kada se prvo dijete odgodi, prostora za drugo (i posebno treće) prirodno je manje – i to se na kraju vidi u ukupnim brojkama.

Struktura živorođene djece po redu rođenja u FBiH (2024. godine) pokazuje gdje je težište: 1. dijete: 6.791 (42,8%); 2. dijete: 5.789 (36,4%); 3. dijete: 2.289 (14,4%); 4+ djece: 988 (6,2%); nepoznato: 26 (0,2%).

Gotovo 80 % rođenja čine prvo i drugo dijete. Zato se i ukupni pad najviše akumulira upravo tu: na ulasku u roditeljstvo i na odluci o drugom djetetu.

Usporedba 2012. sa 2024. godinom to potvrđuje: broj prvorođenih je pao sa 10.168 na 6.791 (–3.377), a drugorođenih sa 7.998 na 5.789 (–2.209). Treća rođenja su blago niža (2.370 na 2.289), dok su rođenja četvrtog i višeg reda nešto viša (920 na 988). Drugim riječima, najveći demografski gubitak nastaje u prvom i drugom djetetu, dok su promjene kod trećih i četvrtih rođenja su znatno manje, pa su udjeli po redu rođenja relativno stabilni.

Zašto je baš drugo dijete presudno?

Zato što je najveći udio ukupnog broja rođenja koncentrisan u prvom i drugom djetetu. Prvo dijete je ulaz u roditeljstvo, ali drugo najčešće odlučuje da li će se porodice zadržati na jednom djetetu ili će prosjek ostati bliže nivou koji dugoročno održava populaciju. Kad se prvo dijete pomjeri u kasnije godine, prostor za drugo se sužava i ono sve češće izostane uglavnom zbog kombinacije starosti i uslova života.

Ostatak analize i grafike možete pročitati ovdje.

(Mostarski.ba)