Građanima 640 KM sa biroa, a parlamentarcima “bijeli hljeb”
Zastupnici iz vladajućih stranaka uglavnom su sa svojim suzdržanim stavom spriječili da se na dnevni red sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 19. januara, uvrste izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, a kojima bi se ukinuo “bijeli hljeb”, koje je predložio zastupnik Admir Čavalić (SBiH).
Zahvaljujući takvom licemjerstvu federalni parlamentarci koji se “ne snađu”, odnosno, nemaju zaposlenja po završetku mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, tačnije 12 osnovnih plaća u godini dana.
Povećane im plaće za 468 KM
S obzirom na to da je za ovu godinu povećana osnovica za plaće sa 480 KM na 540, a što je omogućilo povećanje osnovnih plaća parlamentaraca za 468 KM, pa će iznositi 4.212 KM, oni će za godinu dana nerada dobiti nekih 50.000 KM.
Kada 4.212 pomnožite sa 12, dobijete 50.544 KM. Možda im je i ovo malo pa bi mogli razmisliti da u ovaj “bijeli hljeb” ubace i regres te odvojeni život!
Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH kaže da izabrani dužnosnici i nosioci izvršnih funkcija nakon prestanka obavljanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovorenog odnosa ili do ispunjavanja uvjeta za penziju, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili dok su obavljali javnu funkciju u trajanju od 12 mjeseci, tzv. “bijeli hljeb”, piše Faktor.
Ako su ispunili uslovi za penziju, 65 godina života ili 40 godina staža, onda nemaju pravo na “bijeli hljeb”. Ako imaju pravo da se vrate, primjera radi, raditi u bolnicu, kao nastavnik, profesor ili u neku firmu, nemaju pravo na “bijeli hljeb”.
Da bi to ostvarili, moraju donijeti vjerodostojne isprave i izjave da ne mogu da se vrate na posao ili da ne ispunjavaju uvjete za penziju, da bi im Administrativna komisija odobrila to pravo i to traje za zastupnike i delegate godinu dana, a za savjetnike šest mjeseci.
A evo kako prolaze građani kada ostanu bez posla.
Naknada sa biroa iznosi 40 posto od prosječne plaće
Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Zahtjev za novčanu naknadu osoba podnosi u općinskom birou u mjestu prebivališta i to u roku od 30 dana od momenta prestanka radnog odnosa, odnosno dana odjavljivanja obrta ili djelatnosti.
Visinu novčane naknade čini 40 posto od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.
Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenoj osobi tri mjeseca ako je provela na radu od osam mjeseci do pet godina. Zatim, šest mjeseci ako je provela na radu od pet do 10 godina, devet mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina, 12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina…
Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu, kod ponovnog sticanja ovog prava u vrijeme provedeno na radu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu.
Sada mjesečna naknada sa biroa iznosi nešto iznad 640 KM.
(Mostarski.ba)
