Cijena zlata dostiže historijske nivoe
Cijena zlata je prvi put porasla iznad 5.000 dolara po unci. To se dešava u trenutku kada su tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i NATO-a oko Grenlanda doprinijele rastućoj zabrinutosti zbog finansijske i geopolitičke neizvjesnosti.
Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa također je zabrinula tržišta.
U subotu je zaprijetio da će uvesti 100% carinu Kanadi ako postigne trgovinski sporazum s Kinom.
Zlato i drugi plemeniti metali smatraju se takozvanom sigurnom imovinom koju investitori kupuju u vremenima neizvjesnosti.
U petak je cijena srebra prvi put premašila 100 dolara po unci, nastavljajući rast od gotovo 150 posto prošle godine.
Ratovi u Ukrajini i Gazi, kao i hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, također su doprinijeli porastu cijene zlata.
Jedna od najvećih privlačnosti zlata je njegova relativna rijetkost.
Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do sada je iskopano samo oko 216.265 tona ovog metala. To je dovoljno da se napune tri do četiri olimpijska bazena.
Većina toga je izvađena iz zemlje tek od 1950. godine, kako se tehnologija rudarstva razvijala i otkrivala nova nalazišta.
Zlato je doživjelo uspješnu 2025. godinu, s najvećim godišnjim dobitkom od 1979. godine. Ali nisu samo investitori ti koji kupuju zlato.
Prošle godine, centralne banke su dodale stotine tona zlata u svoje rezerve, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.
(Mostarski.ba)
