Petrović: BiH treba investirati u bolju dostupnost inovativnih lijekova

– Naša uključenost u određene procese u zdravstvenim politikama postoji, ali naravno još nije na nivou koji bi dao prave benefite svima, prvenstveno pacijentima i zdravstvenom sistemu u BiH. Udruženje i njegove članice uvijek ističu da je naš interes jak, stabilan i održiv zdravstveni sistem u BiH – kazala je direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH Ana Petrović, piše Fena.

Mišljenja je da zemlje kao što je Bosna i Hercegovina, sa značajno usporenim prirodnim prirastom populacije, povećanim brojem hroničnih bolesti i onkoloških pacijenata u mlađoj i radno sposobnoj populaciji, upravo treba investirati u inovativne lijekove i terapije budući da produžuju vijek i kvalitetu života pacijenata.

– Uvođenjem praćenja ishoda liječenja, kao mjerila kvalitete liječenja kao i digitalizacije u zdravstvu u svrhu bolje i brže dijagnostike, omogućava se kvalitetna analiza i praćenje potreba pacijenata, kao i ljekara. Kao rezultat toga dobivamo održivo i predvidivo finasiranje, time će se omogućiti redovan i održiv dolazak novih lijekova – naglasila je.

Na pitanje koliko su u Bosni i Hercegovini dostupni novi inovativni lijekovi te šta Udruženje može uraditi u vezi s tim, u komunikaciji sa institucijama, Petrović odgovara navođenjem primjera te kaže da trenutno svi (pacijenti, ljekari i industrija) iščekuju novu listu Fonda solidarnosti, nakon sedam godina od posljednje službene revizija liste.

Što znači vrijeme dostupnosti, u slučaju inovativnih lijekova, ilustrira primjerom da je, u periodu od 1995. do 2024. godine Evropska agencija za lijekove (EMA), odobrila više od 200 novih lijekova namijenjenih liječenju različitih malignih bolesti.

Prema posljednjoj EFPIA Patient WAIT studiji 2024 o dostupnosti inovativnih lijekova u EU i non-EU zemljama okruženja, od navedenih 200 lijekova, u BiH je dostupno samo osam posto novih lijekova odnosno 15 novih lijekova.

– Od tih 15 lijekova samo 20 posto dostupno je kroz regularne liste lijekova (liste fondova), 47 posto dostupnih lijekova ima ograničenu dostupnost s određenim uvjetima ili ograničenjima, dok je 33 posto lijekova dostupno isključivo na individualnoj osnovi što zahtijeva specifične procedure za svaki od slučajeva – istakla je.

Od zemalja okruženja, Slovenija je pozicionirana na razini EU prosjeka sa 42 posto dostupnosti (dostupna su 86 lijeka), što je 5,8 puta veća dostupnost od BiH. Hrvatska bilježi 24 posto dostupnosti, tri puta više od BiH, dok Srbija ostvaruje 9 posto dostupnosti što je marginalno iznad BiH. Sjeverna Makedonija i Turska, sa tri posto, predstavlja najnižu stopu dostupnosti u evropskom kontekstu.

Za podatak o broju od EMA-e u periodu od 1995. do 2024. godine registriranih novih lijekova namijenjenih liječenju različitih malignih bolesti, Petrović kaže da najbolje oslikava ubrzan razvoj onkologije, kao oblasti u kojoj se bilježi najbrži napredak u savremenoj medicini.

– Dok je u periodu od 1995. do 2000. u prosjeku bio registrovan samo jedan novi onkološki lijek godišnje, u posljednje četiri godine (2021-2024) taj broj je porastao na prosječno 14 novih lijekova godišnje. Taj prikaz jasno pokazuje koliko inovacija mijenja tok bolesti i otvara mogućnosti za personalizirano i efikasno liječenje, pod uvjetom da su ti lijekovi pravovremeno dostupni pacijentima – naglasila je.

Petrović kaže da Udruženje, putem brojnih sastanaka s nadležnim institucijama na svim nivoima i skupova kao što je partnerska konferencija s Američkom trgovinskom komorom ‘Zdravstvo kao investicija’, promovira da je ulaganje u zdravstvo najznačajnije ulaganje jer se ulaže u građane u ljudski potencijal zemlje, entiteta ili kantona.

– Sada je upravo ljudski potencijal najznačajnije mjerilo uspješnosti i budućnosti neke zemlje – poručila je.

Petrović naglašava da su glavni i početni alati za unaprjeđenje dostupnosti novih terapija svakako podaci odnosno registri. Unificirani i jasni podaci o vrstama oboljenja u BiH, po broju pacijenata, kao i prateća incidenca/učestalost pojavnosti tih oboljenja.

– Na osnovu tih podataka dalje se mogu postavljati strateški ciljevi u zdravstvu šta i koga liječimo, kojim i kakvim lijekovima, kakvi liječnici – specijalisti i bolnice su nam potrebne, za što su nam potrebni preventivni i skrinning programi i naravno kako to financirati s postojećim novčanim iznosima, a koliko je još potrebno novca – istaknula je.

Digitalizacija je jedan od takvih alata jer omogućava uvođenje elektronskih kartona i registra pacijenata, uvezivanje bolničkih sistema i praćenje ishoda liječenja te kvalitetnu analizu podataka gdje se uz dodatnu upotrebu vještačke inteligencije skraćuje vrijeme dijagnoze i brže definira najbolja moguća terapija.

– Dodatno, za zemlju kao što je BiH s manjim brojem većih gradskih cjelina i značajnim smanjenjem dostupnog medicinskog kadra za takve sredine, uvođenje telemedicine bi značajno unaprijedilo dostupnost zdravstvene zaštite i terapija svim pacijentima u BiH – naglasila je.

Petrović kaže da pacijenti, direktno pogođeni nekom bolesti, dobro znaju detalje vezano za lijekove i najnovije terapije. Osim toga, pacijenti su dobro informirani i o načinu kako ovdašnji sistem zdravstva finansira terapije i lijekove.

– Radi toga više ne žele biti tretirani kao žrtve bolesti i sistema, već kao dio rješenja nudeći ono što sistem trenutno nema, brojeve/registre pacijenata, primjere dobrih praksi iz okruženja i slično – kazala je.

Petrović naglašava i to da je u mjesecima krajem 2025. godine, Vijeće ministara BiH izmijenilo liste prioriteta i oblast zdravstva podiglo sa osmog mjesta (Ostalo) na peto mjesto. To bi, smatra ona, u budućnosti trebalo osigurati znatno veću prednost procesima unaprjeđenja zdravstva i njegovog financiranja.

– S obzirom da smo u godini izbora, pratiti ćemo da li će i kako zdravstvo biti predmet nekih izbornih programa i budućih strategija – istaknula je.

Podsjeća da bolnice i fondovi moraju „profitirati“, ali po parametrima poput onih koliko bolesti/oboljenja su liječili/tretirali, koje nove lijekove su nabavili, koliko uspješnih operativnih zahvata uradili, koliko su pacijenata uspješno liječili i otpustili.

– Njihov „profit“=rezultat trebao bi govoriti o tome koliko su života spasili i produžili te tako omogućili državi, entitetu da te građane ponovno uvede u sistem rada i dobije porezne obveznike – istaknula je.

Na pitanje koliko je BiH snabdjevena lijekovima te koji su razlozi za povremene nestašice pojedinih lijekova Petrović kaže da, s obzirom na situacije u nekim zemljama EU i okruženja, Bosna i Hercegovina zasad nema većih izazova i nestašica. Velikim djelom je to stoga što na listama imamo neke starije vrste lijekova, kao i relativno malu potrošnju lijekova.

– Nestašice su sve učestalije, radi većih potreba za aktivnim supstancama lijeka u proizvodnji i dodatnih ograničenja puteva opskrbe/isporuke uzrokovanih brojnim logističkim i vojnim (ratnim) događanjima u svijetu – naglasila je.

Upravo radi toga, kako je kazala, farmaceutski i zdravstveni sektor generalno traži predvidljivost i planiranje kao i adekvatne podatke na osnovu kojih se planiraju potrebe pacijenata unutar države.

– Dodatno, kao mjere zaštite u slučaju nestašica lijekova potrebno je planirati i robne rezerve lijekova vitalnih za zdravlje građana BiH – upozorila je.

Podsjeća da je, u Bosni i Hercegovini u 2023. godini, prosječna potrošnja lijekova iznosila 133 eura po pacijentu. U Hrvatskoj je to 376 eura, u Sloveniji 460 eura, dok je u Srbiji prosječna potrošnja na lijekove iznosila 199 eura po pacijentu.

Direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH Ana Petrović podsjeća da u Bosni i Hercegovini postoji skoro 16 osnovnih listi lijekova i to tri entiteske liste lijekova A i B lista (Lista lijekova FBiH, RS i Distrikt Brčko), tri liste entiteskih fondova zdravstvenog osiguranja, kao i za FBiH dodatnih deset kantonalnih listi lijekova (A i B  liste).

Većina listi lijekova su generičke liste (zastupljene uglavnom regularne kopije originatorskih lijekova), čije cijene određuju nadležna ministarstva zdravstva (entiteti, kantoni ) i fondovi u okviru planiranih budžeta.

Petrović kaže da, za razliku od svih ostalih roba, cijene lijekova ‘kao robe’ jedine nisu pratile niti se usklađivale s inflacijom te su dodatno limitirane mehanizmom maksimalne dozvoljene cijene lijeka u BiH kao prvom razinom kontrole cijena, a time se jednom godišnje revidiraju cijene lijekova u BiH.

– Tim mehanizmom cijene u BiH se oblikuju na osnovu cijena istih lijekova u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj. Daljim odlaskom lijeka na spomenute liste lijekova (entitetske liste i liste fondova), cijena lijeka se dodatno smanjuje 25 posto i više – naglasila je.

Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH čini 11 najpoznatijih inovativnih proizvođača lijekova, prisutnih u punom kapacitetu u BiH. To su kompanije koje zapošljavaju prosječno deset visokoobrazovnih bh. građana i slijede pravila svojih osnivača kao i zakone države Bosne i Hercergovine.

(Mostarski.ba)