Šta je POSKOK uradio za 10 mjeseci?
Gotovo deset mjeseci prošlo je od početka rada Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji (POSKOK).
Formiranje Odjela predstavljeno je kao iskorak ka efikasnijem procesuiranju predmeta koji su godinama opterećivali kantonalna tužilaštva. Nadležan je za odlučivanje u predmetima koji se odnose na krivična djela korupcije, organizovanog kriminala, finansijskog kriminala i drugih složenih krivičnih djela, piše Odgovor.ba.
Šef POSKOK-a Hrvoje Čabrajić prilikom otvaranja poručio je da neće biti selektivnog pristupa, te poslao poruku da će se sistemski boriti protiv korupcije.
“Prioriteti će zavisiti od visine položaja, javnog interesa i visine štete”, kazao je tada Čabrajić.
Zaprimljeni predmeti
Od početka rada Posebnog odjela, 30. aprila prošle godine, do sada zaprimljeno je ukupno 1.156 predmeta, kazali su iz POSKOK-a za !Odgovor.
Od tog broja 782 predmeta su predmeti dostavljeni od strane kantonalnih tužilaštava. I to iz ZDK 83 predmeta, ZHK 20, TK 35, HNK 28, SBK 59, KS 449, Posavskog 21, USK 31 i Livanjskog 5. Tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona Goražde nije dostavljalo predmete. Od ukupno 782 predmeta koji su dostavljeni iz kantonalnih tužilaštava, većina je iz Kantona Sarajevo – 499.
„Svi predmeti koji su preuzeti od strane kantonalnih tužilaštava formalno-pravno u trenutku preuzimanja od strane Posebnog odjela su se nalazili u fazi istrage ili u fazi prijave“, pojašnjavaju.
Tužilački predmeti su, dodaje se u odgovoru, formirani na osnovu svake zaprimljene prijave koja je dostavljena, kako od strane kantonalnih tužilaštava, tako i direktno od drugih podnosilaca.
„Rad na ovim predmetima predstavlja kontinuiran proces u kojem svaki tužilac nakon analize spisa procjenjuje osnove za zasnivanje nadležnosti. Odjel je od početka rada do 31. decembra 2025. godine podigao ukupno sedam optužnica. Sve optužnice su potvrđene od strane nadležnog suda“, navedeno je u odgovoru.
Najpoznatiji predmet na kojem radi POSKOK svakako je onaj koji se odnosi na aferu Spengavanje, odnosno sporne poruke između Vahidina Munjića, federalnog premijera Nermina Nikšića i njegove šefice Kabineta, te drugih aktera.
Drugostepeno vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH odredilo je krajem novembra mjere zabrane za v.d. direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića, šeficu Kabineta federalnog premijera Arijanu Huseinović Ajanović, direktora Policijske akademije FMUP-a Ervina Mušinovića i službenika FUP-a Muhameda Ohranovića. Među optuženima u ovom predmetu je i Mirela Bubalo, sadašnja savjetnica načelnice Novog Sarajeva Benjamine Karić i bivša savjetnica ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Osumnjičeni se terete za zloupotrebu položaja i trgovinu utjecajem.
Sedam optužnica
Prva potvrđena optužnica je, prema dostupnim informacijama, već 15. jula protiv Mirsada Husovića (44) iz Tuzle, Hajrudina Tursunovića (38) iz Brčkog i Admira Uzunovića (32) iz Živinica.
Oni se terete da su na području Tuzlanskog kantona i šire, putem Sky ecc aplikacije, dogovarali, planirali, pripremali ubistva više osoba, sa jasno postavljenim planom organizacije, logistike, odabirom metodičkih postupaka, pripreme oružja i drugih alata potrebnih za realizaciju.
Mjesec kasnije imali smo još jednu potvrđenu optužnicu protiv Salke Husovića, Sade Plavčića, Josipa Vujice, Andreja Frankovića, Bane Mičića, Elmedina Gabele, Muamera Babića i Harisa Bešića.
Terete se da su u vremenskom periodu od septembra 2024. godine do druge polovine februara 2025. godine, na području Srednjobosanskog kantona, Kantona Sarajevo i drugim područjima Bosne i Hercegovine, a u cilju pribavljanja potupravne imovinske korisiti, vršili radnje neovlaštene nabavke, držanja, isporuke, distribucije, stavljanja u promet opojnih droga, kao i radnje nezakonite nabavke, držanja i prodaje veće količine vatrenog oružja, municije i vojne opreme.
Krajem decembra potvrđena je i optužnica protiv bivšeg direktora Federalnog zavoda za agropedologiju Esada Bukala zbog sumnje da je u svojstvu službene osobe, prekoračenjem službenih ovlaštenja drugom pribavio korist, a Zavodu nanio štetu, čime je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Sarajevski reper Amar Hodžić poznatiji kao Buba Corelli priznao krivicu za utaju poreza po optužnici POSKOK-a. Reper je dug od 115.642 KM uplatio na račun Porezne uprave.
Vrhovni sud potvrdio je i optužnicu POSKOK-a protiv Lene Terzić zbog sumnje da je kao odgovorna osoba privrednog društva LRT Company Sarajevo, u periodu od 2018. do 2023. godine, zloupotrijebila svoj položaj i ovlaštenja u vezi s poreskim zastupanjem stranog privrednog društva Litostroj Power Ljubljana.
Optužena je imala povjerenje i ovlaštenja da upravlja novčanim sredstvima koja su bila namijenjena isključivo za plaćanje poreskih obaveza u Bosni i Hercegovini, ali je ta sredstva, suprotno zakonskoj namjeni i interesima zastupanog društva, koristila za lične potrebe, potrebe drugog fizičkog lica, kao i za finansiranje poslovanja vlastite firme.
Zloupotreba ovlasti
Potvrđena je i optužnica protiv kantonalne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Jasminke Knežević. Optužena je da je koristeći društvenu mrežu TikTok i aplikaciju WhatsApp, neovlaštenoj osobi dostavila dokumente iz krivičnog predmeta na kojem je bila zadužena. Radi se o naročito povjerljivim informacijama u vlasništvu Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine sa stepenom tajnosti „Povjerljivo“, kao i dio zapisnika o saslušanju svjedoka iz istrage, iako je znala da se radi o podacima koji su zakonom proglašeni službenom tajnom i da ih nije bila ovlaštena dijeliti.
Tu je i optužnica protiv Denijala Tulumovića, bivšeg v. d. direktora Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla, Marka Tadića, osnivača i vlasnika privrednog društva INEL-MED Mostar, Šefika Husića, pomoćnika direktora JZU UKC Tuzla za sestrinstvo, Senade Hujdurovića, direktorice privatne zdravstvene ustanove Opća i Specijalna bolnica Plava Medical Group Tuzla, te same privatne zdravstvene ustanova Plava Medical Group Tuzla kao pravno lice.
Prema navodima optužnice, Tulumović, Tadić i Husić se terete da su u periodu od 2022. do 2025. godine, zloupotrebom službenih ovlaštenja i međusobnim dogovorom, nezakonito uticali na postupke javnih nabavki medicinske opreme velike finansijske vrijednosti. Riječ je o nabavci linearnog akceleratora i prateće opreme za potrebe javne zdravstvene ustanove, čija je procijenjena vrijednost iznosila 8.547.008,55 KM bez PDV-a, s ciljem favorizovanja privrednog društva INEL-MED Mostar i ograničavanja tržišne konkurencije.
U optužnici se dalje navodi da su zbog takvog postupanja postupci javnih nabavki više puta poništavani nakon žalbi drugih ponuđača, što je dovelo do višegodišnjeg odugovlačenja nabavke neophodne medicinske opreme. Zbog toga JZU UKC Tuzla nije bila u mogućnosti da pravovremeno osigura kontinuitet radioterapijskog liječenja, pa su onkološki pacijenti upućivani na liječenje u druge zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
Optužnicom se Tulumoviću i Hujdurović dodatno stavlja na teret da su u januaru 2023. godine zaključili ugovor o poslovnoj saradnji između JZU UKC Tuzla i privatne zdravstvene ustanove suprotno važećim propisima. Na taj način je, prema navodima tužilaštva, privatnoj zdravstvenoj ustanovi Plava Medical Group Tuzla pribavljena protivpravna imovinska korist veća od 128.000 KM, dok je Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla pričinjena imovinska šteta.
(Mostarski.ba)
