Klimatske promjene neravnomjerno utječu na različite društvene grupe, a posebno su ugrožene žene, djeca i osobe s invaliditetom, istaknuto je na centralnoj manifestaciji u Mostaru povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. marta.
Organizatori, Federalno ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar podsjetili su na važnost vode i potrebu održivog upravljanja vodnim resursima, uz naglasak na ovogodišnju globalnu temu “Voda i rod”.
Kako je istaknuto, ovogodišnja tema ističe važnost ravnopravnog učestvovanja žena i muškaraca u upravljanju vodnim resursima i donošenju odluka povezanih s vodom, što je ključno za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, posebno u području sigurnosti hrane, otpornosti na klimatske promjene i upravljanja sušom.
Organizatori su također upozorili da klimatski rizici nisu rodno neutralni te da žene, mladi i osobe s invaliditetom često posjeduju znanja koja mogu doprinijeti učinkovitijem upravljanju vodnim resursima, zbog čega je njihovo ravnopravno uključivanje važno.
“Bosna i Hercegovina je bogata vodnim resursima, ali današnja tema ‘Voda i rod’ naglašava važnost inkluzivnog upravljanja vodama. Svaki stanovnik, bez obzira na dob, spol ili mjesto stanovanja, mora imati jednak pristup vodi, a posebno je važno osigurati vodu ranjivim grupama poput žena i djece”, naglasio je Senad Memić, direktor Agencije za vodno područje Reke Save Sarajevo.
Pomoćnica federalnog ministra za vode u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Alma Imamović kazala je da je resorno ministarstvo uradilo mnogo značajnih strateških dokumenata, uključujući Strategiju upravljanja vodama.
“Trudimo se regulirati ovu oblast kroz propise, ali proces donošenja zakona je spor. Primjerice, Zakon o vodnim uslugama, koji bi prvi put osigurao jednaka prava građana Federacije na vodu i usluge prečišćavanja otpadnih voda, već dvije godine čeka da bude upućen parlamentu”, kazala je Imamović.
Po njezinim riječima, taj je zakon važan za uređenje komunalnih preduzeća, koja trenutno nisu održiva, i za poboljšanje kvalitete života svih građana.
Imamović je podvukla i to, kako je voda iz slavina većine domaćinstava u Bosni i Hercegovini kvalitetna i sigurna za konzumaciju, te da problem nije u kvaliteti, nego u navikama potrošača i sektoru prehrambene industrije.
Damir Mrđen, direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora, koja je bila domaćin radnog skupa, je ocijenio da samo zajedničkim radom i dosljednim provođenjem propisanih uslova može osigurati očuvanje vodnih resursa za budućnost.
“Želim istaknuti da ljudske aktivnosti, bilo sanitarne, industrijske ili hidroenergetske, dodatno opterećuju vodna tijela. Planovi upravljanja vodama i poplavnim rizicima nisu planovi Agencija. Agencije ih pripremaju, a donosi Vlada Federacije. U tim dokumentima sudjeluju različite institucije i poduzeća, od lokalnih do županijskih i entitetskih razina. Samo zajedničkim radom i dosljednim provođenjem propisanih uvjeta možemo osigurati očuvanje naših vodnih resursa za budućnost”, zaključio je direktor Agencije Mrđen. Na skupu koji je organiziran i uz potporu UNDP-a u BiH, sudjelovali su predstavnici institucija, stručnjaci iz područja upravljanja vodama, javnih vodovodnih poduzeća, akademske zajednice, zavoda, instituta, udruga i međunarodnih projekata.
(Mostarski.ba)
