Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina, a kako kažu pčelari, i posljednje tri godine su prilično loše za pčelarstvo, istaknuto je na okruglom stolu o temi Stanje i perspektive pčelarstva Federacije BiH sa posebnim osvrtom na buduću podsticajnu politiku i pravilnik o ocjenjivanju meda u Federaciji BiH.
PRAVILNIK
Okrugli sto su organizovali Savez pčelara FBiH i Privredna komora FBiH, a kako je istaknuto, neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke i dalje brinu pčelare.
Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica u zaštiti domaće proizvodnje je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.
Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.
Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.
– Cilj pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo certifikovane i obučene senzorne analitičare, pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi pravilnika.
Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.
– U sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili smo snažan pritisak da se poticaji podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini, kazao je Ahmed Džubur iz Odbora za poljoprivredu PDPFBiH.
U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.
Tako prema riječima Selima Herića iz pčelarskog društva Roj-Konjic u HNK-u, pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni koji imaju 100 i više košnica.
Sličnu problematiku nedavno su nam iznijeli i pčelari iz TK-a koji također smatraju da podsticaji trebaju biti mnogo veći.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je da je ukupna podrška pčelarstvu s federalnog nivoa u prošloj godini iznosila više od 1,3 miliona KM, bez uključenih podrški koje daju kantoni i gradovi/općine.
– Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške od 830 hiljada KM, istakao je Dedić.
Rečeno je i da se pored direktne podrške po proizvodnim košnicama, strukturne mjere predviđene kroz Model podrške ruralnom razvoju ogledaju u podršci investicijama za nabavku košnica, napredne opreme i opreme za selidbu u pčelarstvu.
Osigurana su i sredstva za uvođenje standarda kao i certifikaciju organske proizvodnje u pčelarstvu do 75 posto ostvarenih troškova certifikacije.
NOVA TRŽIŠTA
– Siguran sam da imamo vrhunske pčelare, a veliki broj poljoprivrednih proizvođača i njihovih porodica živi od uzgoja pčela i pčelinjih proizvoda. U ovoj godini mogu očekivati daljnje unapređenje ambijenta za bavljenje pčelarstvom i veću podršku njihovom radu, kazao je Dedić.
Prema informacijama iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, izvoz meda vrši se u nekoliko zemalja svijeta od čega dominiraju zemlje Arapskog zaljeva. U narednom periodu očekuje se plasman na nova tržišta, a za dvije kompanije s područja Federacije BiH odobren je i plasman meda na tržište EU.
Oslobodjenje
