U Mostaru je održana sjednica predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, a najviše pažnje posvećeno je predstojećim Općim izborima. Predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović kazao je kako je Darijana Filipović “izvrstan kandidat” iza kojega oni u potpunosti stoje.
Čović je mišljenja kako Hrvati kao narod trebaju ići sa zajedničkim kandidatom.
Naš strateški interes bio je da u našem djelovanju imamo višestranačje, ali kako nije riješeno pitanje Izbornog zakona, onda se opet nameće ista potreba, da se pokušamo zajedno organizirati kroz HNS te imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i podrškom koju je dao jedan dio predstavnika HNS-a – izjavio je Čović u petak nakon sjednice predsjedništva HNS-a.
Dodao je da, naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i “ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje”.
Ne vidim smisla da se stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba biti hrvatski član Predsjedništva BiH. Pozivam sve kolege i sve druge institucije našeg naroda u BiH da krenemo tim razmišljanjem – kazao je.
Pritom je naglasio da ne vidi ni najmanji problem da hrvatski narod ima i deset kandidata za člana Predsjedništva BiH, ali samo ako dođe do izmjena Izbornog zakona.
Ne smijemo si dozvoliti ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva bošnjačka člana Predsjedništva pa onda kukati kako nam je to problem. Svako treba preuzeti dogovornost na sebe. Takvih iskustava imamo i u vremenu Alijanse i Platforme, znamo kakva se politika tada donosila. Gdje su danas te politike, šta su učinili dobro za hrvatski narod, ali i za BiH? – upitao je Čović.
Uputio je poruku i Bošnjacima, pozvavši ih da razmisle je li nametanje hrvatskog člana Predsjedništva donijelo išta dobro BiH.
Trebaju se uvažavati ustavne kategorije, hrvatski narod treba imati svog legitimnog predstavnika – konstatirao je Čović.
Osvrnuo se i na Južnu plinsku interkonekciju (JPI), kazavši kako se nakon usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji već sada formalno može krenuti u radove.
Mislim da će do samita Tri mora u Dubrovniku, koji se održava krajem aprila, biti napravljen nekakav dokument između BiH i RH koji će biti prezentiran javnosti. Time bi se formalno moglo krenuti u radove, a mi to već možemo i danas jer je zakon usvojen. Ima tu puno još pravnih koraka na terenu. Sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Hrvatske, treba se odraditi nekih 60-ak kilometara od Dugopolja do granice s BiH. Mi ćemo raditi paralelno, ali plina nema bez ove komunikacije jer plin dolazi sa Zapada. Što se nas tiče, mi želimo da se već od sutra krene administrativno djelovati na terenu – ustvrdio je.
Na kraju je istakao kako Bosna i Hercegovina ne uzima baš nikakav rizik u ovom projektu.
Kompletan rizik je na investitoru. Ako investitor ulaže te milijarde, on će istovremeno raditi i infrastrukturu. Ovo je za nas i politički i sigurnosni projekt jer tamo gdje SAD uloži novac, oni će o tome prostoru brinuti. Time se u budućnosti može riješiti i velik broj drugih problema – zaključio je Čović.
(Mostarski.ba)
