Piše: Muamer Zukanović
Knjiga „Dretelj na vratima džehenema“ autora Ramiza Tire, nekadašnjeg logoraša i svjedoka ratnih stradanja Bošnjaka u logorima na području takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, prevedena je na engleski jezik i dostupna čitaocima u Sjedinjenim Američkim Državama. Istovremeno, u SAD-u je osnovana i Fondacija Ramiz Tiro, čiji je cilj podrška istraživačima koji se bave proučavanjem ratnih zločina, posebno mladim naučnicima na doktorskim studijama širom Evrope i svijeta.
Ramiz Tiro ističe da međunarodno izdanje knjige za njega predstavlja prije svega priliku da istina o stradanjima logoraša iz Bosne i Hercegovine bude dostupna široj javnosti.
„Drago mi je da je knjiga ušla u američki čitalački prostor. Cilj je da se sazna istina o onome što se dešavalo Bošnjacima, odnosno muslimanima koji su bili zatvarani, mučeni i ubijani u logorima tokom rata u Bosni i Hercegovini“ kazao je Tiro.
Prema njegovim riječima, prevod knjige na engleski jezik nije samo lična satisfakcija, nego potvrda da svjedočenja preživjelih imaju vrijednost i izvan granica Bosne i Hercegovine.
„Najvažnije je da dok smo živi mi logoraši govorimo o tome, da se ne zaboravi i da se nikada ne ponovi“ poručio je Tiro.
Od ličnog svjedočenja do međunarodnog dokumenta
Tiro navodi da kada je počeo pisati knjigu nije mogao pretpostaviti da će ona jednog dana biti dostupna čitaocima širom svijeta. Njegova prvobitna namjera bila je da ostavi zapis budućim generacijama.
“Pisao sam je prvenstveno da ostane mojim unucima i porodici, ali sam kao aktivni član udruženja logoraša smatrao da to iskustvo mora biti zapisano. Nakon promocije knjige na bosanskom jeziku rodila se ideja da ona bude dostupna i u svijetu“ kazao je. Važnu ulogu u tome imao je njegov sin koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je knjiga pronašla put do čitalaca.
Govoreći o procesu prevođenja, Tiro naglašava da je bilo važno prilagoditi sadržaj američkom čitaocu, ali bez gubitka osnovne poruke i autentičnosti. “„Neke riječi i izrazi koje mi koristimo ovdje nisu isti za američko tržište. Bilo je potrebno prilagoditi jezik, ali ne i mijenjati suštinu onoga što se dogodilo“ istakao je.
„Međunarodna javnost još uvijek ne razumije dovoljno golgotu logoraša“
Na pitanje koliko međunarodna javnost razumije razmjere stradanja kroz koja su prošli logoraši iz Bosne i Hercegovine Tiro smatra da još uvijek postoji veliki prostor za upoznavanje sa činjenicama. „Mislim da ne razumije dovoljno. Čak ni naša domaća javnost nije prema logorašima iskazala dovoljno razumijevanja. Mi nismo ostvarili prava koja smo zaslužili, iako smo prošli kroz teška stradanja“, rekao je.
Tiro posebno naglašava da želi da američki čitalac iz njegove knjige prije svega prepozna istinu i razumije kontekst u kojem su se događaji odvijali. „Volio bih da osjeti istinu i da shvati da Bošnjaci nisu bili nikakvi ekstremisti, nego ljudi koji su stradali zbog toga što su bili druge vjere i pripadnosti“, kazao je.
Svjedočenje kao historijski dokument
Ramiz Tiro smatra da knjige nastale iz iskustava preživjelih imaju veliku vrijednost u dokumentovanju ratnih zločina.
„Ova knjiga je jedan materijalni dokaz. U njoj se vidi način na koji smo hapšeni, način na koji su nas odvodili i ono što smo doživjeli“, rekao je. Prema njegovim riječima knjiga donosi detalje koji su važni za razumijevanje događaja, uključujući svjedočenja o prisustvu i djelovanju različitih vojnih struktura tokom rata. „Mi smo bili oni koji smo vidjeli šta se dešavalo na terenu. Zato je važno da se ta iskustva zapišu“ dodao je.
Fondacija kao trajno naslijeđe
Posebno ga je kako kaže iznenadila odluka da u Sjedinjenim Američkim Državama bude osnovana Fondacija koja nosi njegovo ime.
“Meni je to bila velika satisfakcija. Drago mi je što su prepoznali moj rad i rad svih ljudi koji su učestvovali u nastanku i promociji ove knjige“, rekao je Tiro.
Fondacija već podržava istraživanja mladih naučnika koji se bave ratnim zločinima. Tiro smatra da je to jedan od najboljih načina da se kultura sjećanja očuva. „Ako se kroz ovakve projekte može doprinijeti da se sazna istina, onda je to nešto veoma vrijedno“ poručio je.
Ne pišem protiv naroda, nego protiv zločina“
Govoreći o odnosu prema prošlosti, Tiro naglašava da njegova knjiga nije nastala iz mržnje prema bilo kojem narodu.
„Nisam pisao knjigu protiv Hrvata. Ja sa Hrvatima živim i radim i nemam problema. Imam problem sa politikama i pojedincima koji su činili zločine“ istakao je.
Kaže da mu je posebno značilo što do sada nije imao ozbiljne osporavajuće reakcije na sadržaj knjige. „Uvijek sam se borio da ne pišem iz mržnje. Pisao sam ono što se meni dogodilo“, rekao je.
Poruka budućim generacijama
Tiro smatra da mladi ljudi moraju učiti iz prošlosti kako bi razumjeli posljedice rata i mržnje. „Treba učiti iz historije i ne dozvoliti da se zaboravi. Najvažnije je da se ovakve stvari nikada više ne ponove“, poručio je.
Za generacije koje će ovu knjigu čitati za 50 ili 100 godina, njegova poruka je jednostavna:
„Ova knjiga je ostala kao dokument. Njena najveća vrijednost je što govori istinu.“
(Mostarski.ba)
