Klanjanjem kolektivne dženaze danas je u Memorijalnom centru “Kamičani” u Kozarcu okončano obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je predvodio kolektivnu dženazu, poručio je da juli u životima i kolektivnoj memoriji bošnjačkog naroda ostaje mjesec najdublje tuge i bolnih sjećanja.
Kazao je da se svake godine u ovom periodu iznova proživljava ista bol, uz odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici i prisjećanje na stravične zločine s elementima genocida počinjene u dolini rijeke Sane.
“Dug je i pretežak spisak mjesta na kojima je naš narod bio izložen svirepoj eliminaciji od strane onih koji su izgubili svaku ljudskost. Danas smo ponovo ovdje, na šehidskom mezaru u Kozarcu, ispred zemnih ostataka nevino ubijenih ljudi, žena i djece”, rekao je Kavazović.
Dodao je da se u toj dubokoj tuzi osjeća i tračak olakšanja jer su, nakon decenija traganja, pronađeni posmrtni ostaci žrtava kako bi im bila klanjana dženaza i podignuti bijeli nišani.
Istakao je da bol porodica dodatno otežava činjenica da se i danas, više od tri decenije nakon zločina, traga za posmrtnim ostacima stotina ubijenih ljudi iz ovog kraja.
“Njihove kosti ni nakon više od tri decenije nisu pronašle smiraj, jer oni koji su zločine osmislili i izvršili i dalje kukavički šute. Zastrašujuća je i sama pomisao na to da su tragovi svjesno skrivani, a tijela žrtava komadana i premještana iz jedne masovne grobnice u drugu”, naglasio je reisul-ulema.
Poručio je da je, zarad budućih generacija i savjesti cijelog čovječanstva, obaveza istinu iznijeti na svjetlo dana.
“Ona mora biti trajna opomena o tome šta je u stanju učiniti pomračeni um zadojen mržnjom. Mi od te borbe za istinu i pravdu nećemo, s Božijom pomoći, odustati”, rekao je Kavazović.
Uputio je poziv svima koji imaju bilo kakva saznanja o grobnicama nevino ubijenih da prekinu šutnju i pomognu u pronalasku preostalih žrtava.
Obraćajući se prisutnima, kazao je da je preživjelima suđeno da nose svoju bol, ali i da nastave živjeti ponosno i dostojanstveno.
“Naša je sveta dužnost da ustrajemo u pravnoj borbi i učinimo sve što je u našoj moći da se svi zlikovci privedu pravdi. Pozivam naš narod na duhovnu budnost i povratak istinskim vrijednostima naše vjere, koje su nam najbolji štit od moralne degradacije”, poručio je.
Sa šehidskog mezarja u Kozarcu ponovo je pozvao na jedinstvo i odgovornost.
“Pogledajmo u ove bijele nišane i izdignimo se iznad sebičnosti i sitnih zavada. Zabluda je vjerovati da ćemo se spasiti povijanjem glave pred zlom”, zaključio je reisul-ulema Kavazović.
Tokom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane poručeno je da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema žrtvama, ali i upozorenje budućim generacijama na posljedice negiranja ratnih zločina i genocida.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je u obraćanju na komemoraciji poručio da se od borbe za istinu i pravdu, traganja za nestalima i procesuiranja odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i dolini Sane nikada ne smije odustati.
Organizatori komemoracije podsjetili su da se ovaj datum i dalje službeno obilježava kao dan žalosti samo na području Unsko-sanskog kantona.
Ovogodišnji program bio je posvećen logoru Trnopolje, jednom od tri prijedorska logora formirana u maju 1992. godine, kroz koji su prošle hiljade bošnjačkih i hrvatskih civila.
Istraživač zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava te zaposlenik Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Mujo Begić kazao je da je Trnopolje bilo mjesto masovnog zatočenja žena, djece i starijih osoba, ali i prisilnih deportacija, sistematskog zlostavljanja i seksualnog nasilja.
“Logor Trnopolje formiran je 26. maja 1992. godine odlukom Kriznog štaba tadašnje Srpske opštine Prijedor, zajedno s logorima Omarska i Keraterm. Kroz njega je prošlo oko 23.000 Bošnjaka i Hrvata iz prijedorske regije, uglavnom žena, djece i starijih osoba, koji su bili zatočeni u uslovima ispod svakog ljudskog dostojanstva”, rekao je Begić.
Posljednji smiraj danas su pronašli Azmir Hajrudin (24), najmlađa žrtva ovogodišnje dženaze, Hase Omić (74), Adem Hopovac, Jusuf Jelečević i Muhamed Cerić.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na različitim lokalitetima, među kojima su Kruhari, Ljubija, Sanski Most i Čarakovo. Neka tijela ekshumirana su još 1997. godine, dok se na konačnu identifikaciju i ukop čekalo gotovo tri decenije. U skladu sa željama porodica, nakon zajedničke dženaze u Kamičanima žrtve će biti ukopane u različitim mjesnim mezarjima.
(Mostarski.ba)
