Posljednjih dana troje kupača u Kaštelanskom zaljevu imalo je nesvakidašnji susret. Naime, ugrizla ih je morska kornjača, glavata želva.
Stručnjaci tvrde da je takvo ponašanje za ovu zaštićenu morsku vrstu rijetkost. Razloga za paniku nema, ali pozivaju na oprez.
Iznenada, bez ikakvog povoda, potvrđuju očevici, troje kupača u Kaštelanskom zaljevu ugrizla je glavata želva.
Potvrđeno je da se radi o ugrizu morske kornjače. Sve se dogodilo na području plaža u Kaštel Lukšiću, a riječ je o dvije odrasle osobe i jednom maloljetniku.
Dvije osobe zadobile su površinske povrede, dok je treća imala prijelom prstiju šake i otvorenu ranu glutealnog mišića, opisala je povrede dr. sc. Antonija Žanić, voditeljica ispostave Zavoda za hitnu medicinu Kaštel Stari, javlja HRT.
Stručnjaci ističu da nema razloga za paniku. Glavata želva nije agresivna životinja i uglavnom izbjegava susrete s ljudima. Međutim, ako se osjeti ugroženom, može ugristi. U ovom slučaju pretpostavlja se da je riječ o mužjaku koji je čekao ženku.
Zapravo je moguće da se radilo o spolno zrelom mužjaku koji je ispred plaže čekao svoju ženku. U vrijeme parenja mužjaci prvi dolaze ispred plaža na kojima se nalaze gnijezda, a nakon parenja ženka izlazi iz mora i polaže jaja u gnijezdo, objasnio je izv. prof. dr. sc. Draško Holcer, muzejski savjetnik Zoološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Njihovo područje je sjeverni Jadran, gdje odrastaju, hrane se i prezimljavaju. Glavata želva jedina je morska kornjača koja stalno boravi u Jadranskom moru.
U Jadranu bilježimo porast broja njihovih gnijezda, pa smo prošle godine zabilježili dva gnijezda na Korčuli. To ukazuje na oporavak ove vrste, pojasnio je Holcer.
Na području Kaštelanskog zaljeva nemamo otrovnih morskih životinja osim ribe pauk. Svaku povredu koja se dogodi potrebno je pregledati u službi hitne medicinske pomoći, poručila je Žanić.
Glavata želva strogo je zaštićena vrsta i važan dio jadranskog ekosistema. Stručnjaci naglašavaju da su ovakvi incidenti izuzetak, a najbolji način za siguran susret s morskom kornjačom jeste držati razmak i pustiti životinju da nastavi svojim putem.
Karin Spiech iz Centra za oporavak morskih kornjača Aquariuma Pula kaže da je riječ o nesvakidašnjem ponašanju glavatih želvi, ali i morskih kornjača općenito.
Postoji mogućnost da je na površini tražila neku bovu. One se hrane na morskom dnu, jedu školjke, ježince, trpove i rakove. Ponekad pojedu i meduzu, pa je možda zbog toga izašla prema površini, ali čovjek ne liči na meduzu, naglasila je.
Istaknula je da se radi o izoliranom slučaju.
Želva ima kljun, a ne zube, ali je njen ugriz veoma snažan. Ako povučete ruku, ona će još jače stisnuti. Čovjek bi se trebao pokušati opustiti, iako to nije jednostavno jer je ugriz bolan, rekla je.
Spiech je dodala da glavate želve vole toplinu, dok im se na nižim temperaturama metabolizam usporava.
Moguće je da su u plićaku jer im odgovara toplija voda. One milionima godina žive u Jadranu i ova temperatura im nije smetala. Klimatske promjene im štete iz drugih razloga, rekla je Spiech.
Na kraju je pozvala kupače na oprez i poručila da se udalje ukoliko se nađu u blizini glavate želve.
(Mostarski.ba)
