Na kampusu Sveučilište u Mostaru u utorak je održana regionalna konferencija „EU politike i finansijska perspektiva 2028.–2034.“.
Konferencija je bila posvećena budućnosti evropskih politika i finansijskih instrumenata, s posebnim akcentom na nadolazeće finansijsko razdoblje Evropske unije 2028. – 2034.
Direktor Ureda za evropske integracije Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) Ivan Jurilj naglasio je važnost otvaranja tema koje se tiču budućih politika Evropske unije, istakavši kako se one izravno reflektiraju na Bosnu i Hercegovinu.
“Ova tema u ovom trenutku posebno je važna zato što je Bosna i Hercegovina još uvijek u stanju političkih blokada u procesu europskih integracija. Pred nama je izrada novih strategija – od općinskih i gradskih, preko kantonalnih, do federalnog nivoa – gdje se otvara prostor da naše prioritete i potrebe ugradimo u kontekst evropskih politika i novog finansijskog okvira Evropske unije”, kazao je Jurilj.
Naglasio je važnost pravodovremenog pokretanja dijaloga u Bosni i Hercegovini o budžetu Evropske komisije za sljedeće finansijsko razdoblje (2028. – 2034.).
“Izuzetno je važno unaprijed vidjeti kakvi su trendovi i u kojem pravcu ide politika Evropske unije, kako će u sljedećem finansijskom razdoblju funkcionirati njezini instrumenti, te kakva će biti uloga država pristupnica, a samim time i Bosne i Hercegovine – poručio je Jurilj, dodavši kako je konferencija prilika da se iz prve ruke, od evropskih zastupnika, čuju smjernice budućih transformacija evropskih fondova.
Više od 130 miliona eura evropskih projekata
Državna sekretarica u Ministarstvu regionalnograzvoja i fondova Evropske unije RH Nataša Mikuš Žigman ukazala je na važnost prekogranične i bilateralne saradnje.
“Kroz programe prekogranične suradnje partneri iz Hrvatske i BiH do sada su realizirali 117 projekata ukupne vrijednosti gotovo 130 miliona eura. Uz to, Vlada RH od 2021. godine iz vlastitog budžeta provodi i program podrške kroz koji je realizirano 370 projekata u vrijednosti od 15 miliona eura”, istakla je Mikuš Žigman.
Dodala je kako je ključno da Hrvati, kao konstitutivan narod u BiH, ravnopravno učestvuju u kreiranju i provođenju evropskih politika i projekata.
“Evropa se ne događa samo u Bruxellesu, Evropa se ne događa u našim gradovima i općinama. Cilj svih ovih programa jest stvaranje uslova za kvalitetniji život naših građana. Cilj je osigurati bolju infrastrukturu, radna mjesta i uslove za ostanak mladih ljudi na ovim prostorima”, poručila je Mikuš Žigman.
Hrvatsko iskustvo pomoći će Bosni i Hercegovini
Ključni zadatak Republike Hrvatske je prenijeti svoje iskustvo Bosni i Hercegovini u upravljanju fondovima Evropske unije kako bi joj se pomoglo u korištenju evropskih sredstava i izbjegavanju početničkih pogrešaka, poručio je hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj za nove nacionalne i regionalne partnerske planove Karlo Ressler.
Po njegovim riječima, bez obzira na vanjsku granicu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, područje dviju država u akademskom, prometnom, energetskom i gospodarskom smislu čini jedinstven razvojni prostor.
“Logika finansiranja Evropske unije mijenja se na način da sredstva više neće biti klasična pretpristupna pomoć, nego će primarni cilj biti priprema država kandidatkinja da postanu sposobne i funkcionalne. U tom kontekstu, sve više će dolaziti do izražaja spremnost država za provedbu nužnih institucionalnih reformi “, dodao je Ressler.
Istakao je kako će se evropska sredstva – kako za države članice, tako i za kandidatkinje – ubuduće direktno vezati uz konkretne rezultate i reforme koje države uspiju provesti, a što će se direktno reflektirati na kvalitet života građana.
(Mostarski.ba)
