Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, danas je svečano otvorio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Nova muzejska institucija prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na evropskom tlu.
Svečanom otvorenju prisustvovali su muftije, predstavnici uprava i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, kulturnih i obrazovnih institucija, naučni i kulturni radnici, saradnici i prijatelji Muzeja, kao i brojni drugi gosti.
U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović govorio je o značaju osnivanja Muzeja, te očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa Bošnjaka.
“Za sve nas ovo je iznimno važan dan koji smo čekali skoro čitavo stoljeće”, kazao je reisu-l-ulema.
Podsjetio je da je osnivanje Muzeja tek početak dugoročnog procesa prikupljanja, čuvanja, istraživanja i predstavljanja islamske kulturne baštine. Njegova je svrha, kako je naglasio, sačuvati od zaborava kulturno i duhovno blago koje je stoljećima oblikovalo identitet ovdašnjeg čovjeka i povezivalo ga s ostatkom svijeta.
“Mi ovim činom nastojimo otrgnuti od zaborava, ili bolje rečeno želimo pokazati, riznicu neprocjenjivog kulturnog i duhovnog blaga koje je stoljećima oblikovalo naš identitet i povezivalo nas s ostatkom svijeta”, rekao je reisu-l-ulema Kavazović.
Govoreći o mjestu islamske umjetnosti u bosanskohercegovačkom naslijeđu, reisu-l-ulema je ukazao na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao prostore susreta i prožimanja različitosti. Islamska umjetnost je svojom estetikom, geometrijom, kaligrafijom i duhovnim značenjima ostavila trajan trag u kulturnom prostoru zemlje, a Muzej bi toj baštini trebao osigurati dom kakav zaslužuje.
Njegove zbirke obuhvataju stoljeća stvaralaštva, od unikatnih rukopisa Kur'ana i vrijednih kaligrafskih radova do predmeta izrađenih od drveta, metala i platna. Ti eksponati svjedoče o umijeću bosanskohercegovačkih umjetnika i majstora, ali i o njihovoj težnji da ljudsko stvaralaštvo povežu s duhovnim nadahnućem.
“Islamska umjetnost nas podsjeća da je estetika u islamu neodvojivi dio njegove etike, a ljepota odraz najveće Ljubavi i Istine. “Bog je lijep i voli lijepo”, podsjetio nas je Muhammed a.s., u svom poznatom hadisu”, istaknuo je reisu-l-ulema.
Posebno je naglasio da nova muzejska ustanova ne treba ostati zatvorena u prošlosti.
“Ovaj muzej nije zamišljen da bude nijemi čuvar prošlosti. Smjestili smo ga u graditeljski ambijent Gazi Husrev-begovih zadužbina: džamije, sahat-kule, hanikaha, medrese i biblioteke, s namjerom da i on postane živi centar kulture, edukacije i dijaloga”, poručio je reis Kavazović, iskazavši očekivanje da će Muzej postati mjesto okupljanja istraživača, studenata i turista iz cijelog svijeta.
Otvorenju Muzeja prethodio je višegodišnji stručni, naučni i istraživački rad. Ideja o njegovom formiranju seže u period između dva svjetska rata, dok je u posljednjim godinama rad na njenoj realizaciji intenziviran.
O značaju institucijskog okvira u kojem Muzej nastaje i dugogodišnjem opredjeljenju Islamske zajednice govorio je i prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
“Projekat Muzeja, na kojem je Uprava za obrazovanje i nauku predano radila šest punih godina, držim najznačajnijim projektom naše Uprave i jednim od značajnijih projekata Rijaseta i Islamske zajednice u cjelini”, kazao je Hodžić, saopćila je MINA.
(Mostarski.ba)
