Husejnija džamija u Gradačcu danas je ponovo svečano otvorena, nakon temeljite obnove, tačno dva stoljeća nakon što ju je 1826. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević.
Veliki broj vjernika, predstavnika Islamske zajednice, javnog života i gostiju okupio se na prostoru ispred Husejnije, podno gradačačke kule, na mjestu na kojem dva objekta već gotovo dva stoljeća zajedno pričaju jednu od najprepoznatljivijih priča tog grada.
Husejnija pripada rijetkim građevinama koje su istovremeno vjerski prostor, spomenik arhitekture i neposredan trag vremena Husein-kapetana Gradaščevića.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović upravo je na tu vezu ukazao, u svom obraćanju. Husejniju je opisao kao džamiju s posebnom historijskom težinom, duboko povezanu s identitetom i historijskim iskustvom Bošnjaka.
– Izgrađena 1826. godine, tačno prije dva stoljeća, ona je plemenita zadužbina Husein-kapetana Gradaščevića, u narodu pamćenog kao Zmaj od Bosne. Zato nadilazi okvire običnog vjerskog objekta; ona je živi, kameni svjedok bošnjačke državotvorne svijesti, hrabrosti, dostojanstva i ponosa – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Govoreći o Husejniji, reisul-ulema Kavazović je njenu historiju povezao i s političkim vremenom u kojem je nastala, ocijenivši da se u toj epohi “rađala i kalila ideja o autonomiji i slobodi Bosne”.
Reisul-ulema Kavazović zato se, u drugom dijelu obraćanja, nije zadržao samo na prošlosti. Obnovu je nazvao zalogom za budućnost i upozorio da smisao restauracije nestaje ukoliko Husejnija, nakon nje, ostane samo historijski spomenik.
– Njena stvarna, neprolazna ljepota jesu njeni safovi – a to ste vi u njima, jer je radi vas i radi sedžde i podignuta. Džamije se grade kamenom, ciglom i drvetom, ali se održavaju, oživljavaju i čuvaju namazom, zikrom i ibadetom – poručio je Kavazović.
Kavazović: Husejnija je živi, kameni svjedok bošnjačke državotvorne svijesti
Svečanost nije označila predstavljanje neke nove Husejnije. Cilj obnove bio je upravo suprotan – sačuvati njenu autentičnost i vratiti ono što je tokom vremena bilo narušeno, izgubljeno ili skriveno.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović kazao je da današnje okupljanje potvrđuje vezu koju s Husejnijom imaju Bošnjaci u domovini i inozemstvu.
– Husejnija je čuvena džamija. To je ime koje nas osvaja. Svjedoči našu postojanost, našu autohtonost, naše vrijednosti – poručio je muftija Fazlović.
Posebno je ukazao na činjenicu da je nakon 200 godina sačuvan autentičan karakter džamije, zahvalivši džematlijama, imamima, Medžlisu Islamske zajednice Gradačac i institucijama koje su učestvovale u njenoj obnovi.
– Husejnija monumentalnošću svjedoči o jednoj velikoj generaciji Bošnjaka, ali i o svim generacijama kasnije koje su dostojno nastavljale čuvati svoju vjeru, tradiciju i vrijednosti, čuvati svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu – kazao je Fazlović.
Husejnija, međutim, svojom unutrašnjošću otkriva priču koju je mnogo teže vidjeti samo s gradačačkih razglednica. Restauracija je ponovo u prvi plan iznijela njen složeni dekorativni koncept, kaligrafiju i elemente čiji tragovi vode kroz različite periode bosanske historije.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gradačac Nusret-ef. Kujraković upravo u tome vidi jednu od njenih najvećih posebnosti.
– Njen dekorativni, ukrasni koncept tako je složen i kompleksan da odražava suštinu bosanske posebnosti, bosanskog bića i duha. Počevši od biljnih motiva, elemenata s bosanskih stećaka i drugih domaćih ukrasnih elemenata, mihrab i dekorativni koncept džamije objedinjuju historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spomena do danas – kazao je efendija Kujraković.
On Husejniju naziva “bosanskim proizvodom”, od vakifa i graditelja do arhitektonskih i umjetničkih rješenja, smatra da njena vrijednost u javnosti još nije dovoljno poznata.
Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović ocijenio je da otvorenje obnovljene Husejnije predstavlja najznačajniji događaj ove godine za grad, posebno imajući u vidu da je 2026. posvećena obilježavanju kulturnog i turističkog nasljeđa porodice Gradaščević.
– Svi smo ovu godinu posvetili obilježavanju kulturnog i turističkog nasljeđa, ostavštine porodice Gradaščević, posebno Husein-kapetana. Najznačajniji spomenik iz njegovog vremena i njegovog doprinosa razvoju grada upravo je Husejnija, čiju obnovu danas obilježavamo – kazao je Mehanović, javlja MINA.
Današnje otvorenje dobilo je dodatnu težinu upravo zbog jubileja. 200 godina nije obilježeno samo datumom na programu svečanosti. Toliko dugo Husejnija mijenja generacije svojih džematlija, dok sama ostaje na gotovo istom mjestu, uz kulu Husein-kapetana čije ime nosi.
Historijski objekti često, nakon obnove, postanu mjesta koja se prvenstveno razgledaju. Husejnija ima drugačiju sudbinu. Njeni detalji mogu biti predmet istraživanja, njena arhitektura razlog dolaska posjetilaca, a dva stoljeća njenog postojanja materijal za mnogo dužu priču od one koju može ispričati jedna svečanost.
(Mostarski.ba)
