Slovenski ministar obrazovanja, nauke i mladih Borut Rončević najavio je sveobuhvatnu reformu školskog sistema koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske godine 2028/2029.
Odluka o opsežnoj reformi uslijedila je nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koje je pokazalo značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka. Rončević je stanje u obrazovnom sistemu ocijenio “veoma lošim, a trend katastrofalnim”, navode slovenski mediji.
Reforma, uz povratak na osmogodišnji model, predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz akcenat na razumijevanje gradiva, te pružanje veće podrške darovitim učenicima. Prema objavljenom istraživanju PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja ovog ispitivanja. Na području prirodoslovne pismenosti rezultati su oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti pali ispod prosjeka.
Poređenja radi, prije tri godine slovenski su učenici zaostajali samo u čitalačkoj pismenosti, dok su u matematici i prirodoslovlju bili iznad prosjeka OECD-a. Detaljnija analiza pokazuje da je osnovni nivo matematičke pismenosti ostvarilo 65 posto učenika. Znatno veći pad zabilježen je u čitatlačkoj pismenosti, gdje je osnovi nivo dosegnulo 64 posto učenika (naspram prosjeka OECD-a od 69 posto), dok je najviši nivo čitanja ostvarilo tek tri posto školaraca.
Najbolji rezultat zadržan je u prirodoslovlju, s 76 posto učenika na osnovnom nivou. Kao ključni razlozi negativnog trenda navode se pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i pad koncentracije. Čak 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci na satovima ne slušaju nastavnike, 22 posto ističe da ih digitalni uređaji učestalo ometaju u praćenju nastave, dok 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.
Dodatni problem predstavlja i hronični nedostatak nastavnog osoblja. Tek 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima direktori ne ističu manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je znatno ispod prosjeka OECD-a koji iznosi 28,8 posto. Iz Sindikata odgoja, obrazovanja,nauke i kulture Slovenije reagirali su na objavljene podatke upozorivši kako su loši rezultati direktna posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i nedostatka sistemskih ulaganja u obrazovni kadar.
(Mostarski.ba)
