Povodom generalnog štrajka državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je u toku od 07.09.2026. godine, oglasio se Goran Karanović, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK koji iznosi niz činjenica kako bi građani imali cjelovitu i tačnu sliku o ovom izazovu.
Njegov osvrt prenosimo u cjelosti:
-Ovaj štrajk utiče na rad sudova i Kantonalnog tužilaštva i na građane koji očekuju njihove usluge. Otvara važna pitanja o položaju zaposlenih u pravosuđu i o razlici između dva sistema plaća koja postoje pod istim krovom. Otvara i pitanje kako se takve razlike trajno rješavaju. Riječ je o sistemskom pitanju koje nadilazi HNK i s kojim se, u različitim oblicima, suočavaju i drugi kantoni, zemlje u regiji i sama država. Prije nego što se osvrnem na njegovu suštinu, dužan sam odgovoriti na jedan neistinit navod.
Neistinit navod
Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK jučer je javno naveo da sam u razgovoru s njegovim predstavnicima pravovremenu isplatu plaće, toplog obroka i naknade za prijevoz nazvao „privilegijom“.
Tako nešto nisam izgovorio, ni u tom ni u jednom drugom razgovoru. Ko me poznaje i zna moja uvjerenja, zna da to nisam mogao izgovoriti. Plaća, topli obrok i naknada za prijevoz nisu privilegija, nego prava stečena radom, utvrđena zakonom i kolektivnim ugovorom.
Podrška sindikalnoj borbi
Sindikalnu borbu podržavam i uvijek sam je podržavao. Osmosatno radno vrijeme, plaćeni godišnji odmor i kolektivni ugovori, sve što danas smatramo normalnim, izborila je upravo sindikalna borba.
Šta sam zaista rekao
U razgovoru s predstavnicima Sindikata rekao sam da, kada razgovaramo o zahtjevima za dodatnim pravima, nije nevažno da se postojeća prava iz Kolektivnog ugovora u HNK redovno i u cijelosti izvršavaju. Ukazivanje na tu činjenicu nije predstavljanje plaće kao privilegije, nego dio cjelovite slike. Ostale navode iz saopćenja neću pojedinačno komentarisati, jer vjerujem da ovaj primjer dovoljno govori i o njima.
Uloga i položaj državnih službenika i namještenika u pravosuđu
Rekao sam i ono što govorim javno. Činjenica je da su državni službenici i namještenici u pravosuđu izuzetno važna karika u radu sudova i tužilaštva i da rade odgovoran i važan posao, bez kojeg je rad sudova i tužilaštva nemoguć. Zapisnički prate rasprave, vode upisnike i zemljišne knjige, provode dostavu i izvršenja i rade s povjerljivim i ličnim podacima. Između ostalog, u direktnom su kontaktu sa strankama, u krivičnim i porodičnim predmetima. Svaka greška u roku ili postupku kod njih ima pravne posljedice.
Činjenica je i da, prema važećem ustroju u Federaciji BiH i u svim kantonima, oni imaju status državnih službenika i namještenika koji pružaju podršku radu pravosudnih organa. Državni službenici i namještenici u organima uprave, kao i u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji su dio istog sistema i koji se zapošljavaju pod istim uslovima, također obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove.
Dva sistema plaća pod istim krovom
Državni službenici i namještenici u pravosuđu rade uz sudije, tužioce i stručne saradnike koje imenuje VSTV, čije se plaće uređuju posebnim zakonom, kojeg je donio visoki predstavnik. Prema Zakonu o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH, osnovna plaća sudija, tužilaca i tih stručnih saradnika svake se godine automatski koriguje za procenat rasta prosječne neto plaće u BiH. Plaće nosilaca pravosudnih funkcija dio su nezavisnosti pravosuđa.
Plaće državnih službenika i namještenika ne rastu automatski. Rastu onoliko koliko budžet može podnijeti. U HNK su od 02/2025. do 07/2026. povećane za 15,76% kod državnih službenika i 19,07% kod namještenika. Prvi put je uređena i naknada za pripravnost namještenika u sudovima i Kantonalnom tužilaštvu.
Ipak, dva sistema plaća pod istim krovom godinama stvaraju razliku, jer je jedan automatski, a drugi zavisi od budžeta. Iz te razlike raste nezadovoljstvo koje svako može i mora razumjeti.
Val u regiji i u državi
To nije problem samo HNK. Pitanje je daleko šire, i u regiji i u samoj državi, i riječ je o valu koji se sada prelijeva u Federaciju BiH. Službenici i namještenici u hrvatskom pravosuđu vodili su 2023. dvomjesečni štrajk. U Srbiji su zaposleni u pravosuđu štrajkovali 2025. godine, a 2026. održali su i štrajk upozorenja. Unutar Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj, koja od 2018. ima poseban Zakon o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa, administrativno-tehničko osoblje stupilo je 2024. u generalni štrajk, tražeći da im plate rastu u istom procentu kao plate sudija i tužilaca. U Federaciji BiH su tokom protekle godine vođeni štrajkovi u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje je štrajk trajao 156 dana, i u Tuzlanskom kantonu.
Na državnom nivou, stručno osoblje pravosudnih institucija ima pravo na automatsko usklađivanje plaća s rastom prosječne plaće. Ustavni sud BiH utvrdio je diskriminaciju stručnih sudskih savjetnika Vrhovnog suda FBiH u odnosu na kolege na državnom nivou koji to pravo imaju.
Sistemsko rješenje na višem nivou
Riječ je, dakle, o sistemskom pitanju. Kanton može uređivati pitanja za koja je nadležan, u okviru kantonalnih propisa, budžeta i kolektivnog ugovora. Može, u okviru raspoloživih sredstava, prepoznati posebne uslove pojedinih poslova i tražiti odgovarajuća rješenja. Ali kanton ne može mijenjati federalne zakone, niti jednostranom odlukom uspostaviti potpuno odvojen sistem plaća samo za zaposlene u pravosuđu.
Upravo je to jedno od ključnih pitanja ovog spora. Sindikat traži da se zaposleni u pravosuđu u pogledu materijalnih prava izdvoje od ostalih državnih službenika i namještenika, dok važeći propisi njihovu plaću, osnovicu, koeficijente i kolektivna prava uređuju unutar zajedničkog sistema. Ako se želi uspostaviti poseban i jedinstven status državnih službenika i namještenika u organima pravosudne vlasti, za to je potrebno zakonsko rješenje višeg reda.
Zato je ovo ministarstvo u 4. mjesecu 2026. uputilo Federalnom ministarstvu pravde inicijativu da se to pitanje sistemski riješi na nivou Federacije BiH. Cilj nije izbjeći odgovornost kantona, nego spriječiti različita i neujednačena rješenja u pojedinim kantonima i izbjeći diskriminaciju.
Kolektivni ugovor i socijalni mir
Važno je naglasiti da ovaj štrajk otvara brojna pitanja. Vodi se dok je na snazi Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH, kojem je Vlada HNK pristupila 09.04.2024., a koji je, u ime državnih službenika i namještenika u organima pravosudne vlasti, potpisao reprezentativni Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kolektivni ugovor je garancija socijalnog mira, i sva prava koja su njime zagarantovana izvršavaju se u cijelosti, i tokom ovog štrajka. U ostala pitanja o zakonitosti štrajka u ovom trenutku neću ulaziti.
Državni službenici i namještenici u organima pravosuđa u ovom trenutku traže dodatna prava, iznad onih koja garantuje kolektivni ugovor. Zato Vlada postupa oprezno i traži rješenje koje će biti zakonito, održivo i pravedno. Ne zato što iko nekome ne želi dati ono što bi mu pripadalo.
Pravila reprezentativnosti
Naglašavam i da Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK nije reprezentativan sindikat za državne službenike i namještenike u HNK, što za sobom povlači i svoja pravila. Prema Zakonu o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca FBiH, pravo na kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnih ugovora ima reprezentativni sindikat. Zato, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, Vlada o plaćama i naknadama pregovara s reprezentativnim sindikatom. Manji, nereprezentativni sindikati svoje zahtjeve u tom procesu ostvaruju posredstvom reprezentativnog sindikata. Riječ je o načelu reprezentativnosti, koje potiče još iz Ustava Međunarodne organizacije rada iz 1919. godine.
Rješenje za stolom
Nadam se da ćemo do rješenja doći za stolom. Treba razgovarati. Upravo s tim ciljem Vlada HNK je pokrenula postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora, kojem Sindikat nije pristupio. Spremnost na dijalog podrazumijeva i spremnost da se koriste mehanizmi koje zakon za to predviđa. Očekujem samo da se u tom razgovoru, kao i u javnosti, prenosi ono što je stvarno rečeno.
(Mostarski.ba)
