Federalni agromediteranski zavod Mostar organizirao je radionicu o uzgoju smokve, na kojoj su stručnjaci i proizvođači govorili o izazovima u proizvodnji, utjecaju suše i klimatskih promjena, te mogućnostima daljnjeg razvoja ove mediteranske voćarske kulture.
Šef Odsjeka za voćarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Miro Barbarić kazao je kako se ova manifestacija organizira već dugi niz godina, s ciljem približavanja proizvođačima novih spoznaja o uzgoju smokve kao značajne voćarske kulture.
“Želimo potaknuti mlade uzgajivače i mlade agronome da se više posvete našoj mediteranskoj biljci koja je prilagođena ovdašnjim terenima, ali je pomalo zanemarena. Smokvu ne treba promatrati samo kroz njezin plod, već i kroz mogućnosti dodatne prerade i stvaranja različitih proizvoda, poput pekmeza i drugih prerađevina”, kazao je Barbarić.
Prema njegovim riječima, proces uzgoja smokve do faze berbe relativno je dug.
“Biljka u značajnije plodonošenje ulazi tek u trećoj ili četvrtoj godini, zbog čega je potrebno strpljenje i odgovarajuća njega kako bi se ostvarili kvalitetni prinosi. Smokva uvijek pokazuje svoje potencijale, ali kako bi proizvodnja bila finansijski opravdana, potrebno je proći određeno razdoblje ulaganja i razvoja nasada. Također, za ozbiljniju proizvodnju potrebno je imati površine veće od tri duluma kako bi se nasad mogao smatrati proizvodnom cjelinom – dodao je.
Barbarić je istakao kako je za uspješnu proizvodnju važno imati kvalitetnu sirovinu, ali i pronaći način kako je približiti krajnjem korisniku.
Dodao je da su proizvođači danas sve informiraniji, koriste savremene tehnologije te znanja mogu stjecati kroz stručna predavanja, savjete stručnjaka i različite digitalne platforme.
Govoreći o rasprostranjenosti uzgoja smokve u Hercegovini, Barbarić je kazao kako je teško izdvojiti jedno područje s najvećom proizvodnjom, s obzirom da skoro svaka hercegovačka općina ima barem jednog ozbiljnijeg proizvođača ove voćarske kulture.
Aida Kohnić, diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva te magistrica zaštite bilja, govorila je o utjecaju klimatskih promjena, potrebi za efikasnijim sistemima navodnjavanj, te prilagođavanju proizvođača novim vremenskim uslovima.
“Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Sušna razdoblja više nisu ograničena samo na sedmi i osmi mjesec, nego se pomiču i prema ranijim mjesecima. Zato je važno da proizvođači i struka zajednički rade na pronalasku rješenja i strategija koje će nam omogućiti lakšu prilagodbu budućim izazovima”, istakla je Kohnić.
Istakla je kako je dostupnost vode velika prednost za poljoprivrednike, ali da je ključno pravilno upravljati navodnjavanjem i voditi računa o stanju tla i hranjivim tvarima, jer nepravilno korištenje vode ne donosi uvijek bolje rezultate, zbog čega proizvođači trebaju ulagati u kvalitetna rješenja navodnjavanja.
Upozorila je kako suša i dalje predstavlja veliki problem, ističući da nedavne padavine nisu bile dovoljne za oporavak tla, što dodatno otežava pripremu zemljišta za jesensku sjetvu i negativno utječe na poljoprivrednu proizvodnju, uključujući i uzgoj smokve.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, istakla je kako je prvi put u svojoj 26-godišnjoj agronomskoj karijeri zabilježila pojavu fiziološke zriobe smokve na stablu.
“Kao proizvođačica smokve, koja ima dva duluma nasada, ove sam godine zbog učestalih toplinskih valova primijetila sve više prirodno osušenih plodova na stablima. Pozitivno je što nije bilo značajnijih šteta od uobičajenih štetnika, poput stjenica, koje inače mogu oštetiti plod i smanjiti njegovu tržišnu vrijednost”, kazala je.
Radionica se održava već dugi niz godina, a ovogodišnje izdanje okupilo je oko 40 uzgajivača. Upravo ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razmjeni znanja, povezivanju proizvođača i unaprjeđenju procesa uzgoja smokve.
(Mostarski.ba)
