U Mostaru je u srijedu na drugom javnom forumu predstavljen Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, koji je predstavilo Udruženje “Stop mobbing”, a na čijoj je izradi s radnom grupom radilo proteklih godinu dana.
Javnom forumu prisustvovali su predstavnici pravosuđa, policije, sindikata, nevladinih organizacija, kao i žrtve mobinga.
Tokom predstavljanja Nacrta zakona prisutni su predložili da se u Zakon inkorporira “oduzimanje titule”, odnosno smjena s funkcije koju obavlja osoba koja vrši nasilje, obaveza psihološke ili psihijatrijske podrške moberu, te formiranje javnog registra nasilnika na radu.
Predloženo je i povećanje kazni za one koji vrše nasilje na radu, kao i da se nasilje na radu u krivičnom pravu tretira identično kao i nasilje u porodici.
Većina prisutnih žrtava nasilja na radu kazala je da apsolutna većina njih trpi mobing od strane žena, te da je nasilje na radu izraženo čak i u institucijama koje bi se trebale baviti zaštitom ljudskih prava i pravdom.
Jedna majka koja je prisustvovala javnom forumu u ime svoje kćerke, liječnice iz Konjica, rekla je da “više ne zna kome da se obrati i da se njezina kćerka trenutno liječi od PTSP-ja zbog zlostavljanja na radu u jednoj zdravstvenoj ustanovi”.
“Taj mobing je toliko teška stvar koju trpi, ne samo žrtva, već i cijela porodica. Moja kćerka želi se odreći liječničke titule zbog nasilja na radu, a više ne znamo kojoj instanci da se obratimo za pomoć”, posvjedočila je majka.
Javnom forumu prisustvovalo je i radnik jednog komunalnog preduzeća iz Mostara koji je rekao da je morao na operaciju srca nakon infarkta, te da je dobio otkaz jer je bio na bolovanju.
Psihologinja Nermina Vehabović Rudež rekla je da osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć, ali i da tretman za počinioca mobinga treba biti obavezan.
“Osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć. Istovremeno, tretman i za počinioca mobinga treba biti obavezan kako bi shvatili da žrtva nakon svakodnevnog nasilja na radu doživljava problem manjka samopouzdanja, čime mijenja kvalitet cijelog života. U praksi je da se žrtva šalje psihologu, a ne zlostavljač koji sigurno ima velike psihološke probleme ako ima potrebu maltretirati druge”, rekla je Vehabović Rudež.
Predsjednik Sindikata radnika komunalne privrede u FBiH i Kantonu Sarajevo Rasim Ljucević apelirao je na radnike da se protiv mobinga bore samostalno, putem advokata, sindikata i sudova.
“Nemojte davati otkaz i nemojte se povlačiti jer upravo masovno prihvaćanje i davanje otkaza nakon zlostavljanja na radu dovodi do situacije da se ovaj problem iz godine u godinu povećava”, dodao je Ljucević.
Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu ima podršku velikog broja građana, organizacija civilnog društva, sindikata širom BiH, ombudsmana, kao i političkih subjekata.
Nacrt je u julu ove godine predan Zastupničkom domu Federalnog parlamenta i Vladi FBiH. Predsjednica UG Stop mobbing Anica Ramić izrazila je nadu da će sljedeći saziv parlamenta imati dovoljno sluha da podrži ovaj zakon koji se tiče svake zaposlene osobe u Federaciji BiH.
Predloženi Nacrt zakona detaljno navodi primjere radnji koje predstavljaju uznemiravanje, dok je posebna pažnja posvećena prevenciji nasilja na radu. Također, posebna pažnja posvećena je zaštiti prijavitelja, svjedoka i svih osoba koje učestvuju u postupku, a uvodi se i mogućnost određivanja privremenih mjera zaštite kada postoji opasnost za zdravlje zaposlenika.
U sudskom postupku posebno je značajno pravilo o teretu dokazivanja koje prelazi na poslodavca, koji treba dokazati da uznemiravanja nije bilo. Predviđene su i prekršajne sankcije za poslodavce koji ne izvršavaju zakonske obaveze, ali i za zaposlenike koji vrše uznemiravanje ili zloupotrebljavaju pravo na zaštitu.
Ovo saopćenje kreirano je u okviru kampanje “Pravo na dostojanstven rad – Zakonom protiv mobinga nad ženama u FBiH”, koju provodi Udruženje Stop Mobbing. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih KULT.
(Mostarski.ba)
