Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) predstavila je novu digitalnu platformu koja omogućava mapiranje rizika koje klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi predstavljaju za energetsku infrastrukturu, kao i procjenu gdje bi potencijal energije vjetra i sunca u narednim decenijama mogao rasti ili opadati.
Platforma donosi projekcije do približno 2050. godine i pokazuje kako bi energetska infrastruktura u obuhvaćenim područjima mogla biti izložena ekstremnim temperaturama, sušama, obilnim padavinama i promjenama u obrascima vjetra i sunčevog zračenja.
Iz OSCE-a upozoravaju da je proteklo ljeto pokazalo koliko energetski sistemi mogu biti osjetljivi na ekstremne vremenske prilike. Visoke temperature i bujične poplave samo su neki od rizika koji mogu ugroziti energetsku infrastrukturu i sigurnost snabdijevanja.
Nedavni toplotni valovi i suše pokazali su, kako navode, da su elektrane, elektroenergetske mreže i hidroenergetski sistemi sve izloženiji ekstremnim temperaturama, niskim vodostajima rijeka i nepredvidivim vremenskim uvjetima.
Istovremeno, analiza OSCE-a pokazala je da približno polovina zemalja obuhvaćenih projektom rijetko ili nikada ne koristi podatke o klimatskim rizicima prilikom dugoročnog planiranja energetskog sektora.
Nova platforma zbog toga je osmišljena kao alat za stručnjake, istraživače, vlade, kreatore politika i donosioce odluka u energetskom sektoru, kojima bi trebala omogućiti pristup praktičnim podacima prilagođenim konkretnim lokacijama i pomoći pri planiranju u uslovima promjenjive klime.
Platforma direktno povezuje klimatske projekcije visoke rezolucije sa stvarnom energetskom infrastrukturom, od hidroelektrana i termoelektrana, preko solarnih elektrana i vjetroparkova, do dalekovoda i projekcija buduće potražnje za električnom energijom.
Korisnici mogu analizirati konkretna područja jugoistočne Evrope, Alžira, Jordana, Ukrajine i Moldavije te provjeriti gdje bi rast temperatura, suše, obilne padavine ili promjene u vjetru i sunčevom zračenju mogle uticati na energetsku sigurnost.
Riječ je o geoprostornoj digitalnoj platformi koja koristi odabrani skup od 60 klimatskih indeksa kako bi ponudila podatke visoke rezolucije o budućim klimatskim rizicima za postojeće energetske sisteme.
Analizom su obuhvaćeni hidroenergija, solarna i energija vjetra, termoenergija i nuklearna energija, kao i infrastruktura povezana s naftom i gasom.
Putem portala moguće je, između ostalog, identificirati područja u kojima bi potencijal za proizvodnju solarne energije i energije vjetra u budućnosti mogao rasti ili opadati, ali i područja u kojima bi toplija ljeta mogla dovesti do veće potražnje za električnom energijom.
Cilj je omogućiti energetskim stručnjacima i donosiocima odluka da unaprijed prepoznaju gdje bi klimatski rizici mogli najviše opteretiti energetsku infrastrukturu, ali i gdje se mogu otvoriti mogućnosti za razvoj otpornijih izvora energije.
Platforma je jedan od rezultata aktivnosti realiziranih tokom 2025. i 2026. godine u okviru OSCE-ovog projekta “Ublažavanje prijetnji po kritičnu energetsku infrastrukturu izazvanih klimatskim promjenama”.
Projekt su finansirale Austrija, Njemačka, Italija, Irska, Poljska i Sjedinjene Američke Države.
Iz OSCE-a su najavili da će u naredne dvije godine platforma biti dodatno proširena kako bi omogućila širu analizu rizika za energetske sisteme.
(Mostarski.ba)
