Centar za psihološku podršku “Sensus” upozorio je da srednjoškolci u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) još nemaju sistemski osiguranu i dostupnu psihološku podršku u školama, te pozvao nadležne institucije da uvedu školske psihologe.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježavao 10. oktobra, iz Sensusa ističu da je neophodno poduzeti konkretne mjere kako bi se mladima osigurala pravovremena stručna pomoć. U tu svrhu Centar provodi kampanju „Mentalno zdravlje u učionicama“, čiji je cilj uvođenje psihologa u srednje škole na području kantona.
“Nekada se najveće teškoće kroz koje učenici prolaze ne mogu prepoznati na osnovu ocjena, izostanaka ili ponašanja. Učenik može sjediti u klupi, redovno pratiti nastavu i razgovarati s prijateljima, a istovremeno u sebi nositi teret o kojem ne zna kako govoriti. Ne možemo uvijek znati kroz šta svaka mlada osoba prolazi, ali kao društvo imamo moralnu i institucionalnu odgovornost da stvorimo okruženje u kojem mladi neće morati čekati da njihove teškoće postanu nepodnošljive kako bi dobili pomoć. Škole moraju biti sigurno mjesto u kojem postoji stručna osoba od povjerenja koja će ih saslušati bez osuđivanja i pomoći im da svoj teret ne nose sami”, upozoravaju iz Sensusa.
Srednjoškolsko razdoblje obilježeno je brojnim izazovima u odnosima s vršnjacima, obrazovanju i ličnom razvoju, zbog čega je mladima neophodna dostupna stručna podrška.
“Adolescencija je razdoblje intenzivnog neurobiološkog razvoja i psihosocijalnih promjena, zbog čega su mladi u ovom uzrastu posebno podložni razvoju različitih poteškoća s mentalnim zdravljem, poput anksioznosti, depresivnih stanja i poremećaja u ponašanju. Mentalno i fizičko zdravlje adolescenata u stalnoj su međusobnoj vezi. Dugotrajna emocionalna uznemirenost i potisnuti psihološki konflikti mogu se neposredno odraziti kroz tjelesne simptome, slabije kognitivne sposobnosti i poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju”, kazali su iz Sensusa.
Iz Sensusa navode da dostupnost psihologa u školskom okruženju omogućava pravovremenu procjenu potreba, rano prepoznavanje problema i intervencije u kriznim situacijama, i to na samom mjestu njihovog nastanka. Bez sistemske podrške unutar ustanova u kojima provode najveći dio vremena, adolescenti ostaju bez osnovnog psihološkog resursa, što može imati dugoročne negativne posljedice po njihov cjelokupan razvoj i funkcionisanje“, navode iz Sensusa.
Prema stavu Centra, ulaganje u mentalno zdravlje u obrazovnom sistemu predstavlja važan dio zaštite javnog zdravlja i dugoročnog razvoja društva. Zbog toga se naglašava potreba za usklađivanjem pedagoških standarda, kao i dugoročnim i stabilnim finansiranjem psihološke podrške iz kantonalnog budžeta.
Kampanja “Mentalno zdravlje u učionicama” dio je projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švicarske, a provodi konzorcij HELVETAS i NIRAS u partnerstvu s lokalnim organizacijama Centrima civilnih inicijativa (CCI) i Institutom za razvoj mladih KULT.
(Mostarski.ba)
