Bosna i Hercegovina i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izdvojeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio približno 605 miliona KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Tako je za samo pola godine zabilježen vanjskotrgovinski deficit veći od dvije milijarde KM, što ukazuje na veliku zavisnost domaćeg tržišta od hrane iz inostranstva.
Posebno je zanimljivo to što se među najzastupljenijim uvoznim proizvodima nalaze i namirnice koje se mogu proizvoditi u Bosni i Hercegovini.
Za pet grupa proizvoda izdvojeno više od 720 miliona KMOd ukupnog uvoza, na pet velikih grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odnosi se oko 721,8 miliona KM.Najviše novca izdvojeno je za:
Meso – 259,98 miliona KM
Voće i orašaste plodove – 173,92 miliona KM
Mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med – 127,57 miliona KM
Povrće – 102,32 miliona KM
Žive životinje – 57,98 miliona KM
Dio ovih proizvoda BiH ne može proizvoditi u značajnijim količinama zbog klimatskih uslova. Međutim, na listi su i meso, mlijeko, jaja, krompir, paradajz, paprika, luk, kupus, jabuke i šljive, za čiju proizvodnju postoje domaći kapaciteti.Gotovo 260 miliona KM za uvoz mesa.
Meso je među najvećim pojedinačnim stavkama uvoza. U prvih šest mjeseci 2026. godine BiH je uvezla meso u vrijednosti od gotovo 260 miliona KM.
Domaći proizvođači već godinama ukazuju na poteškoće u poslovanju i konkurenciju iz uvoza. U takvim okolnostima postavlja se pitanje kako domaći stočari mogu proširivati proizvodnju i ulagati u uzgoj stoke ako značajan dio tržišta zauzima uvozno meso.
BiH ima vlastitu stočarsku proizvodnju i dugu tradiciju uzgoja goveda, peradi i ovaca. Ipak, sama mogućnost proizvodnje nije dovoljna. Važni su i troškovi, količine, otkupne cijene te uslovi pod kojima domaći proizvođači mogu plasirati svoje proizvode na tržište.Za voće i povrće više od 276 miliona KM.
Značajan iznos odlazi i na uvoz voća i povrća. Za voće i orašaste plodove izdvojeno je 173,92 miliona KM, dok je uvoz jestivog povrća vrijedio 102,32 miliona KM.
Ukupno je za ove dvije grupe proizvoda potrošeno više od 276 miliona KM.Među uvezenim proizvodima nalaze se banane i citrusi, koje zbog klimatskih uslova nije moguće proizvoditi u većim količinama u BiH. Međutim, na tržištu su prisutne i uvozne jabuke, kruške, šljive, krompir, paradajz, paprika, luk i kupus, za čiju proizvodnju domaća poljoprivreda ima potencijal.
Dodatni problem ove godine predstavljaju suša i štete na usjevima, koje su umanjile prinose domaćih poljoprivrednika. To dodatno otežava snabdijevanje domaćeg tržišta i mogućnost izvoza.Uvozimo i mlijeko, mliječne proizvode i jaja.
Za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda u prvih šest mjeseci izdvojeno je 127,57 miliona KM.Bosna i Hercegovina ima razvijenu mliječnu proizvodnju i veliki broj domaćih proizvođača koji mlijeko isporučuju mljekarama. Ipak, domaći proizvodi ne uspijevaju u potpunosti zadovoljiti potrebe tržišta, pa se dio potražnje pokriva uvozom.
Na obim domaće proizvodnje utiču brojni faktori, među kojima su sigurnost otkupa, visina proizvodnih troškova i mogućnost konkurisanja uvoznim proizvodima.Bez stabilnih uslova poslovanja i sigurnog plasmana, domaćim proizvođačima teško je povećavati proizvodnju i ulagati u razvoj.
Milijarde za uvoz, a domaći proizvođači traže veću podrškuPodaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da BiH i dalje ima izraženu zavisnost od uvoza hrane. Istovremeno, domaći poljoprivrednici upozoravaju na visoke troškove proizvodnje, probleme s otkupom, konkurenciju uvoznih proizvoda i poteškoće u plasmanu robe.
Iako se na različitim nivoima vlasti izdvajaju sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj, pitanje jačanja domaće proizvodnje i dalje je jedan od važnih ekonomskih izazova.
Podaci za prvih šest mjeseci 2026. godine ponovo otvaraju pitanje koliko bi se uvoz mogao smanjiti boljom organizacijom proizvodnje, sigurnijim otkupom i većom podrškom domaćim poljoprivrednicima.
Veća potrošnja domaćih proizvoda ne bi značila samo manju zavisnost od uvoza. Ona bi donijela i veće prihode poljoprivrednicima, podršku domaćoj prehrambenoj industriji te korist za transport, trgovinu i druge djelatnosti povezane s proizvodnjom i prodajom hrane.
(Mostarski.ba)
