Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH zatražilo je od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, prvenstveno Vijeća ministara BiH, hitne mjere za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje.
Posebno upozoravaju na stanje u sektoru proizvodnje mlijeka, gdje otkupljivači snižavaju otkupne cijene, zbog čega proizvođači više ne mogu pokriti troškove proizvodnje. Situaciju dodatno otežava sušna godina, koja je ugrozila proizvodnju stočne hrane i dovela u pitanje ishranu stoke tokom zime.
Kako navode iz Udruženja, sve to dovodi domaću poljoprivredu na rub propasti, a od ove djelatnosti živi veliki broj porodica.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo izjavio je da domaći proizvođači mogu zadovoljiti potrebe tržišta sirovim mlijekom, te da bi jedna od najefikasnijih mjera zaštite bila smanjenje uvoza ovog proizvoda. Dugoročno, smatra, potrebno je ulagati u domaće sirane i proizvodnju drugih mliječnih proizvoda.
“Proizvođači mlijeka mogu podmiriti potrebe domaćeg tržišta, ali problem predstavljaju skuplji proizvodi poput sireva. Mi izvozimo mlijeko, a uvozimo skupe sireve koji se prave od tog istog mlijeka. Zašto se ne ulaže u sirane kako bismo imali vlastitu proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda?”, istakao je Bićo.
Bićo upozorava da je stanje teško u cjelokupnoj domaćoj poljoprivredi, posebno nakon dugotrajnog sušnog perioda. Šteta na silažnom kukuruzu premašuje 50 posto, što je značajno smanjilo proizvodnju stočne hrane i ugrozilo ishranu stoke tokom zime.
Prema njegovim riječima, proizvodnja sirovog mlijeka u Federaciji BiH raste, između ostalog, otkako je Srbija u maju prošle godine zabranila uvoz mlijeka iz BiH radi zaštite vlastitih proizvođača.
Zbog toga domaći otkupljivači snižavaju cijene, pa se za litar sirovog mlijeka plaća od 55 do 80 feninga, što, kako ističe Bićo, nije dovoljno ni za pokrivanje troškova proizvodnje.
“Trenutno govorimo o proizvodnji mlijeka, ali je ugrožena cjelokupna primarna poljoprivredna proizvodnja. Otkupna cijena litra mlijeka ne može pokriti troškove njegove proizvodnje, bez obzira na poticaje. Situacija polako izmiče kontroli, a posebno prijeti gašenje farmi jer će nedostajati stočne hrane”, upozorio je Bićo.
Dodao je da bi smanjenje uvoza sirovog mlijeka omogućilo domaćim proizvođačima da veći dio proizvodnje plasiraju na domaće tržište.
“To je, prema našem mišljenju, jedino rješenje u ovom trenutku. Dugoročno treba raditi na izgradnji sirana i proizvodnji vlastitih, kvalitetnih proizvoda veće tržišne vrijednosti”, poručio je.
Bićo je pojasnio da su za uvođenje zaštitnih mjera, poput prelevmana i carina, nadležni organi na državnom nivou, odnosno Vijeće ministara BiH, za koje tvrdi da se ovim pitanjem nije ozbiljnije bavilo u posljednje četiri godine.
“Dodatno su otežali situaciju, naprimjer, proizvođačima mesa, pa je proizvodnja mesa u Bosni i Hercegovini gotovo nestala. Uvoz mlijeka je omogućen iako ga imamo u izobilju, dok se domaća proizvodnja suočava s velikim problemima. Pokušavali smo upozoravati na to, a sada smo došli u ovakvu situaciju”, kazao je.
Najavio je da će poljoprivrednici naredne sedmice razgovarati o konkretnim koracima, naglašavajući da neće lako odustati od proizvodnje u koju su uložili godine rada i značajna finansijska sredstva.
“Nećemo dozvoliti da sve to nestane preko noći. Pronaći ćemo način. Na kraju krajeva, sami ćemo blokirati granice i zaustavljati cisterne koje uvoze mlijeko i ugrožavaju naše proizvođače. Do sada smo bili strpljivi i čekali da nadležni nešto poduzmu”, poručio je Bićo.
Govoreći o stanju u poljoprivredi, Bićo je naveo da domaći proizvođači, čak i u najpovoljnijim okolnostima, zadovoljavaju oko 35 posto potreba tržišta, dok se ostatak podmiruje uvozom. U godinama poput ove, kada suša uzrokuje velike štete, domaća proizvodnja, prema njegovim riječima, pokriva manje od 20 posto potreba.
“Ugrožena je ukupna poljoprivredna proizvodnja zbog nekonkurentnosti, nesigurnog otkupa i brojnih drugih problema. Obećana nam je i pomoć u gorivu za proljetnu sjetvu, u količini od 2,5 miliona litara, ali to se do sada nije realizovalo”, naveo je Bićo.
Istakao je da poljoprivrednici plaćaju gorivo i do četiri KM po litru, što dodatno povećava troškove jesenje sjetve, ali i drugih poljoprivrednih radova. To se na kraju odražava i na cijene gotovih proizvoda.
Takvo stanje, upozorava, nije dobro ni za proizvođače ni za građane, ali ni za državu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH dodao je da su slični problemi prisutni i u Republici Srpskoj. Smatra da država mora zaštititi domaće proizvođače, navodeći da za to postoje brojni primjeri iz evropskih zemalja.
“Najlakše je blokirati ceste i granice. Do sada to nismo radili iz obzira prema građanima i nismo željeli stvarati dodatne probleme. Nadali smo se da će nadležni pokušati riješiti ovu situaciju, ali izgleda da od toga nema ništa”, zaključio je Bićo.
(Mostarski.ba)
