Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić“ u Mostaru organizirao je danas, 26. oktobra, ciklus stručno-edukativnih radionica namijenjenih učenicima JU Srednja građevinska škola Mostar, članovima akademske zajednice i drugim zainteresiranim učesnicima. Radionice su bile posvećene utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu, zaštiti bilja i primjeni zelenih rješenja u urbanim sredinama.
Program je obuhvatio dva tematska modula: “Klimatske promjene i proizvodnja hrane“ te „Zeleni zidovi i krovovi – arhitektura u službi prirode“, s ciljem povezivanja naučnih saznanja s praktičnim rješenjima za ublažavanje posljedica klimatske krize.
Poseban naglasak stavljen je na interdisciplinarni pristup, odnosno povezivanje agronomije i građevinske struke u planiranju održivih urbanih i ruralnih sredina, uz osvrt na specifične klimatske i ekološke izazove s kojima se suočava Hercegovina.
U okviru teme zelenih zidova i krovova predstavljeni su tehnički i agronomski aspekti zelene infrastrukture kao odgovora na sve izraženiju betonizaciju gradova. Učesnici su upoznati sa slojevima zelenih krovova, uključujući hidroizolaciju, zaštitu od korijenja, drenažu i supstrate, kao i razlikama između ekstenzivnih zelenih krovova s niskim raslinjem i intenzivnih krovnih vrtova. Razmatrana je i uloga vertikalnih vrtova u poboljšanju toplotne i zvučne izolacije objekata te ublažavanju efekta urbanih toplotnih otoka.
Značajan dio programa bio je posvećen utjecaju klimatskih promjena na zaštitu bilja i proizvodnju hrane. Predavači su ukazali na to da rast temperatura i promjene u režimu padavina utječu na pojavu i širenje biljnih bolesti i štetnika, uključujući invazivne vrste. Kao važni odgovori na ove izazove istaknuti su integralna i biološka zaštita bilja, smanjenje upotrebe hemijskih sredstava i primjena sistema za rano upozoravanje.
Razmatrani su i izazovi u proizvodnji povrća na otvorenom prostoru, posebno u mostarskoj regiji, koju karakteriziraju visoke ljetne temperature i sušni periodi. Kao mjere prilagođavanja predstavljeni su uzgoj u plastenicima i staklenicima, postavljanje mreža za sjenčenje, malčiranje tla radi očuvanja vlage te primjena savremenih hidroponskih sistema.
Posebna pažnja posvećena je vinogradarstvu, jednoj od važnih poljoprivrednih grana Hercegovine. Objašnjeno je kako visoke temperature i toplotni valovi ubrzavaju sazrijevanje grožđa, povećavaju udio šećera i potencijalni sadržaj alkohola u vinu, dok istovremeno smanjuju kiselost. Takve promjene mogu utjecati na karakteristike tradicionalnih hercegovačkih sorti, među kojima su Žilavka i Blatina. Kao moguće mjere prilagođavanja predstavljeni su prilagođavanje uzgojnih oblika, upravljanje lisnom masom i navodnjavanje sistemom „kap po kap“.
U okviru radionica obrađena je i tema dezertifikacije, odnosno degradacije zemljišta, s posebnim osvrtom na krške karakteristike Hercegovine, gubitak plodnog sloja tla i eroziju. Istaknuta je važnost pravilnog upravljanja vodnim resursima, podizanja vjetrobranskih pojaseva i provođenja mjera zaštite zemljišta.
Učesnici su razgovarali i o očuvanju biodiverziteta u Bosni i Hercegovini, posebno značaju autohtonih sorti koje su prilagođene lokalnim uslovima i mogu biti otpornije na sušu i pojedine bolesti. U tom kontekstu predstavljena je i uloga banaka gena u očuvanju biljnog genetskog materijala i dugoročnoj prehrambenoj sigurnosti.
Utjecaj klimatskih promjena na prehrambenu industriju prikazan je kroz primjer proizvodnje džemova. Ekstremni vremenski uslovi, poput mraza, suše i grada, mogu smanjiti prinose i kvalitet voća, uključujući smokve, šljive i kajsije, što se odražava na dostupnost sirovina i troškove proizvodnje. Kao mogućnosti prilagođavanja izdvojeni su uzgoj otpornijih sorti i primjena savremenih tehnologija konzerviranja.
Iz Agromediteranskog fakulteta istaknuto je da povezivanje agronomije i građevinske struke ima važnu ulogu u planiranju i izgradnji klimatski otpornih gradova. Interes učenika za tehničke aspekte zelenih krovova i drugih rješenja zelene infrastrukture, kako je navedeno u saopćenju organizacionog odbora, potvrđuje značaj ovakvih edukativnih inicijativa.
Održavanjem radionica Agromediteranski fakultet nastavio je aktivnosti usmjerene na povezivanje akademske zajednice i obrazovnih ustanova te približavanje savremenih naučnih i praktičnih rješenja mladima, s ciljem jačanja svijesti o klimatskim promjenama i značaju održivog razvoja.
(Mostarski.ba)
