U mostarskom Centru za kulturu večeras je predstavljena knjiga “Zimsko planinarenje, ledenjačke tehnike i visoka gorja“ autora Željka Bockovca, savremeni priručnik koji donosi stručna znanja i praktične smjernice za sigurnije kretanje u zimskim i visokogorskim uslovima.
Program predstavljanja počeo je autorovom prezentacijom avanture na Grenlandu, nakon čega je uslijedilo predstavljanje knjige, njenog nastanka i sadržaja. Bockovac je ovom prilikom predstavio i svoju knjigu “Ekstrem“, zasnovanu na ličnim iskustvima, pričama i anegdotama iz bogatog planinarskog života.
Govoreći o razlozima nastanka novog priručnika, Bockovac je istakao kako je posljednjih godina primjetan značajan porast interesovanja za planinarenje, posebno nakon pandemije koronavirusa, kada su mnogi ljudi počeli više vremena provoditi u prirodi.
“Možda je COVID koji nas je prije nekoliko godina poharao doprinio tome da se kultura planinarenja podigne na veći nivo. Ljudi su kao da su prije pet ili šest godina otkrili prirodu, pa je u svim zemljama regije počelo pojačano planinarstvo. Neko je želio i stepenicu više, pa je krenuo i u zimsko planinarenje. S većim brojem ljudi povećao se i broj nesreća“, kazao je Bockovac.
Posebno je upozorio na opasnosti odlaska u planine bez odgovarajućeg znanja i prethodne obuke, naglašavajući da knjiga nije namijenjena samostalnom osposobljavanju za alpinizam, nego ponavljanju i usvajanju već stečenih znanja.
“Čitanjem knjige nećete postati alpinist, ali ćete u njoj pronaći znanja i iskustva stručnjaka iz njihovih oblasti“, poručio je autor.
O značaju edukacije govorio je i jedan od promotora knjige Edo Kajan, alpinista i instruktor alpinizma, koji iza sebe ima više od 50 godina iskustva u alpinizmu i dugogodišnji rad u gorskom spašavanju.
Kajan je istakao da je neznanje jedan od najčešćih uzroka planinarskih nesreća, zbog čega je kontinuirano obrazovanje neophodno za sve koji se odluče baviti planinarenjem i alpinizmom.
“Kao dugogodišnji gorski spasilac mogu reći da je, prema mom iskustvu, neznanje bilo uzrok oko 90 posto nesreća. Moj savjet je da se ljudi obrazuju. Ja, koji imam sva moguća zvanja, još uvijek učim. To je proces koji nikada ne prestaje“, naglasio je Kajan.
Govoreći o stanju planinarstva i alpinizma u Mostaru, Kajan je ocijenio da je planinarenje u smislu pješačenja i boravka u prirodi postalo masovan pokret, uz značajan angažman planinara u markiranju i obnovi staza, izgradnji planinarskih domova i drugim aktivnostima.
S druge strane, smatra da alpinizam u Mostaru nije dostigao nivo razvoja kakav bi mogao imati, uprkos ranijim pokušajima pokretanja škole alpinizma. Istakao je i sve veću popularnost sportskog penjanja i via ferrata, upozoravajući da se u takve aktivnosti ne bi trebalo upuštati bez odgovarajuće pripreme i znanja.
Kajan se osvrnuo i na dugogodišnje prijateljstvo s autorom knjige, navodeći da su se upoznali prije 25 godina tokom ekspedicija na Aljasci, nakon čega su nastavili održavati prijateljske i profesionalne kontakte.
Istakao je i dobru saradnju planinara i alpinista iz zemalja regije, navodeći da su bosanskohercegovački alpinisti često uključeni u zajedničke ekspedicije i projekte.
Govoreći o prirodnim potencijalima Hercegovine, Kajan je posebno izdvojio Velež, Prenj, Čvrsnicu i Čabulju, naglašavajući da ove planine predstavljaju izuzetan prostor za razvoj planinarstva i alpinizma.
“Imamo najljepše planine. Imamo sjevernu stijenu Veleža dugu 12 kilometara, visoku 450 metara, s čistim vertikalama. Imamo Prenj, na koji dolaze ljudi iz cijelog svijeta, te Čvrsnicu i Čabulju. Okruženi smo najljepšim planinama i škole alpinizma iz Bosne i Hercegovine dolaze upravo na naše planine“, zaključio je Kajan.
Predstavljanje knjige još jednom je ukazalo na važnost edukacije, iskustva i odgovornog pristupa planinskim izazovima, posebno u vremenu kada interesovanje za planinarenje i aktivnosti u visokim gorjima sve više raste.
(Mostarski.ba)
