Francuska, Belgija i Španija, zajedno sa Grčkom i Italijom, čine grupu od pet zemalja EU čiji javni dug premašuje vrijednost njihovog godišnjeg BDP-a.
Među najvećim ekonomijama EU, Njemačka se izdvaja znatno nižim udjelom duga u BDP-u nego Francuska, Italija ili Španija.
Na drugom kraju liste, Estonija ima najniži udio, od 26,1 posto, a slijede Danska i Luksemburg, u kojima je taj pokazatelj takođe ispod 30 posto.
Visoka zaduženost Grčke uglavnom je posljedica dugogodišnjih fiskalnih deficita, strukturnih slabosti i krize državnog duga koja je izbila 2009.
Zemlja je nakon toga dobila međunarodne pakete finansijske pomoći, praćene mjerama štednje i ekonomskim reformama. Dugotrajna recesija smanjila je BDP, dodatno povećavajući odnos duga prema BDP-u.
Iako je i dalje najzaduženija zemlja EU u odnosu na BDP, Grčka je ostvarila značajan napredak u smanjenju tereta duga. Prema podacima Eurostata, udio njenog duga u BDP-u smanjen je za 11,2 posto na godišnjem nivou, što pokazuje kako zemlja može biti visoko zadužena, a istovremeno ostvarivati značajan napredak u smanjenju zaduženosti.
Teret duga u Evropi odražava nagomilane obaveze javne potrošnje, starenje stanovništva i državne intervencije tokom finansijske krize 2008. i pandemije Covid-19. Ti pritisci doprinijeli su razlikama u nivoima javnog i privatnog duga među ekonomijama.
Fiskalna pravila EU načelno utvrđuju referentne vrijednosti od 60 posto BDP-a za javni dug i tri posto BDP-a za godišnji deficit. Zemlje mogu premašiti te pragove, ali se mogu suočiti sa dodatnim fiskalnim nadzorom i zahtjevima za prilagođavanje.
Veći troškovi kamata, izdaci za odbranu i ulaganja u infrastrukturu stvaraju dodatni pritisak na državne budžete širom Evrope.
Odnos duga prema BDP-u koristan je pokazatelj za poređenje zaduženosti među zemljama, iako ne obuhvata sve faktore koji utiču na sposobnost države da izmiruje svoje obaveze, prenosi Bankar.me.
(Mostarski.ba)
