Novoizabrani reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Nedžad-ef. Grabus u nedjelju 15. 11. 2026. godine će i zvanično preuzeti dužnost poglavara Islamske zajednice u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
Svečanim uručenjem menšure i polaganjem zakletve Grabus će zvanično preuzeti dužnost poglavara i najvišeg vjerskog autoriteta Islamske zajednice.
Menšuru će mu uručiti predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Edhem Bičakčić, a svečanosti će prisustvovati predstavnici državnih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora, značajnih međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, ugledne javne ličnosti i visoki zvaničnici Islamske zajednice.
BHRT i BIR televizija svečanost će prenositi uživo, uz komentare Zehre Alispahić i Hasana Hasića. Gost prijenosa je Meho Šljivo.
Direktan prijenos iz Gazi Husrev-begove džamije počinje u 11:50 sati, a događaj će tako moći pratiti vjernici i građani Bosne i Hercegovine, zemalja regije i dijaspore.
Nakon svečanosti u džamiji, u poslijepodnevnim satima bit će upriličen prijem za predstavnike drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora te ličnosti iz javnog i društvenog života u našoj zemlji.
Nedžad-ef. Grabus, koji je u vrijeme izbora obavljao dužnost sarajevskog muftije, izabran je za reisul-ulemu 10. oktobra 2026. godine, za mandatni period od 2026. do 2033. godine.
Funkciju reisul-uleme preuzima nakon okončanja drugog mandata Huseina-ef. Kavazovića. Prema Ustavu Islamske zajednice, reisul-ulema se bira na sedam godina, uz mogućnost još jednog izbora, odnosno najviše dva mandata.
Dodjela menšure središnji je čin uvođenja novoizabranog reisul-uleme u dužnost. Njome se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti.
Kao poglavar i vrhovni muftija, reisul-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu, predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija te usmjerava i nadzire vjerski život.
Njegove dužnosti obuhvataju donošenje fetvi, brigu o ispravnom razumijevanju i življenju islama te zaštitu vjerskih prava i sloboda pripadnika Zajednice.
Dodjela menšure izabranom reisul-ulemi ima višestruk značaj. Ona, prije svega, predstavlja čin od posebne važnosti za vjerski život muslimana i institucionalni kontinuitet Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Međutim, imajući u vidu specifičnost bosanskohercegovačkog društva, njegovu vjersku i kulturnu pluralnost te značaj međureligijskog dijaloga za izgradnju i očuvanje društvenog povjerenja, ovaj događaj nadilazi vjerske okvire i poprima širi društveni značaj.
Njegova važnost je, stoga, dvostruka: s jedne strane, potvrđuje legitimitet i kontinuitet vjerskog autoriteta i, s druge, simbolizira značaj Islamske zajednice kao važnog sudionika u njegovanju međureligijskog razumijevanja, dijaloga i zajedničkog života u Bosni i Hercegovini.
Menšura – drugo ime za kontinuitet
Naziv menšura potječe od arapskog termina menšur, koji označava potvrdu, ukaz ili diplomu o imenovanju. U bosansku islamsku administraciju ušao je posredstvom osmanskih institucija, koje su ga preuzele iz prakse ranijeg muslimanskog naslijeđa.
Dokumenti s ovim nazivom kroz historiju su izdavani prilikom imenovanja na različite dužnosti.
U nekim ranijim islamskim državama i uređenjima menšurama su imenovani profesori, ali su služile i kao dokumenti o imenovanju kadija i upravitelja pokrajina. U osmanskom razdoblju njima su imenovane i pokrajinske muftije, uključujući muftije u Bosni.
U bosanskohercegovačkoj tradiciji menšura je posebno vezana za pitanje vjerskog legitimiteta reisul-uleme. Nakon prestanka osmanske uprave nastojalo se sačuvati vjersku vezu s Istanbulom, pa je ovlaštenje za obavljanje dužnosti reisul-uleme izdavao šejhul-islam. Autonomni statut iz 1909. godine predviđao je postupak kojim se, nakon imenovanja reisul-uleme, tražilo izdavanje menšure iz Istanbula.
Nakon ukidanja hilafeta i Mešihata u Turskoj 1924. godine trebalo je urediti način izdavanja menšure. Ustavom Islamske vjerske zajednice iz 1930. godine ta je nadležnost povjerena posebnom tijelu muslimanskih uglednika.
Prema Pravilniku o izboru reisul-uleme, tekst menšure sastavlja se na bosanskom i arapskom jeziku. Pri ponovnom izboru dotadašnjeg reisul-uleme svečanost obznanjivanja novog mandata održava se prema propisanom protokolu, bez dodjele nove menšure, piše MINA.
(Mostarski.ba)
