Razloga je mnogo

Zašto gorivo u BiH ne pojeftinjuje uprkos padu cijena nafte na svjetskom tržištu?

3 Min Read

Rafinerijska marža i troškovi prerade nafte prvi put ovoga mjeseca imaju veći udio u maloprodajnoj cijeni dizela u BiH u odnosu na udio vrijednosti sirove nafte

Udvostručene, ili čak utrostručene rafinerijske marže u ovoj godini najviše utiču na fleksibilnost maloprodajnih cijena goriva kod nas. To je odgovor distributera naftnih derivata, kada im potrošači postavljaju pitanje o tempu snižavanja cijena u vrijeme pada vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu.

Nedostatak državnih subvencija na maloprodajne cijene, uz to, uslovljava da trenutno gorivo, posebno dizel, plaćamo skuplje nego na primjer u Hrvatskoj.

Rafinerijska marža i troškovi prerade nafte prvi put ovoga mjeseca imaju veći udio u maloprodajnoj cijeni dizela u BiH u odnosu na udio vrijednosti sirove nafte.

U aktuelnoj prosječnoj cijeni dizela od 3,78 KM udio vrijednosti sirove nafte ispod je 28 posto, a rafinerijska marža i troškovi prerade nose udio od 29 posto od ukupne cijene. Rafinerije su i pod pritiskom visokih cijena transporta i osiguranja dopreme, piše BHRT.

“Imamo usporen pad dizela, a znamo da tržište dizela je opterećno i svim dešavanjima u Rusiji, a to je da su tamo 50 posto kapaciteta Rusije, pogotovo onog što su izvozili . To ima utjecaja što dizeli sporije padaju”, kaže Almir Bečarević, stručnjak za energetiku

Ukoliko uporedimo novembarske maloprodajne cijene u regionu vidjećemo da samo Srbija ima skuplje gorivo, uglavnom zbog većih fiksnih nameta, a da samo Bosna i Hercegovina nemadirektne državne subvencije na cijene.

Nižim nametima i državnom intervencijom Hrvatska trenutno ima niže cijene od Bosne i Hercegovine. Jedina mjera u BiH je kontrola marži.

“Tržišna inspekcija nastavlja sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva i trgovci su obavezni da se pridružavaju marži koje su propisane odlukom Vlade RS, u cilju zaštite životnog standarda građana”, izjavila je Dušanka Nikolić, glasnogovornica Inspektorata RS-a

Troškovi prerade rastu brže od cijena nafte zbog nedostatka rafinerijskih kapaciteta, zatvorenih ili u sukobima oštećenih rafinerija, skupljih energenata potrebnih za njihov rad kao i rasta logističkih troškova i osiguranja transprota.

Stabilizacija cijena derivata na izlazu rafinerija ipak se dešava. Prema najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energiju marže su u oktobru i novembru počele blago slabiti, ali zbog visokih troškova pomorskog prevoza i sezonskog remonta i dalje je referentni tzv. crack spread sredinom novembra skuplji gotovo 90 posto u odnosu na prethodnu godinu.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

OZNAKE:
Podijeli članak