Lična karta

Husein Kurt (1875-1959) je bio poznat po svojim dosjetkama.
Naime, bio je prava, starinska, mostarska liska. Nekoliko njegovih šala objavio je i Emir Balić u svojoj knjizi.

Poslije oslobađanja Mostara 1945. godine, partizanske vlasti izdavale su nove lične karte.
„Evo, druže Kurt, nove lične karte – važi četiri godine“ – dodaje Husagi mlada skojevka njegovu ličnu kartu.
„Zar ćete vi biti toliko na vlasti!?“ – zaprepašteno će Husaga. (Iz knjige “Porodica Kurt iz Mostara”).

Podsjećamo, u okviru prošlogodišnjeg izdanja Mostarskog ljeta u mostarskom Centru za kulturu je promovirana knjiga “Porodica Kurt iz Mostara” autora Ahmeta Kurta.

Govoreći pred ispunjenom salom Centra za kulturu šef odsjeka za historiju na fakultetu Humanističkih nauka Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ dr. Faruk Taslidža je kazao kako autor knjige “nije historičar”, ali da je njegov tekst “lišen bilo kakvih romantičarskih zabluda, koje su uobičajna pojava kod onih koji se na neki amaterski način bave istorijskom naukom”.

“Njegovo djelo je apsolutno korektno u metodološkom pogledu. Kurtovi istraživački rezultati su konkretni, jasni i provjerljivi, te ponekada čak i koriguju neka pogrešna tumačenja, koja su se vremenom ukorijenila u našoj historiografiji” – kazao je na promociji dr. Taslidža.

On dodaje kako je autor “pažljivo pratio razvoj svoje porodice kroz razne historijske mijene, došavši do zaključka kako su mostarski Kurti autohtona bošnjačka porodica koja se na ovim prostorima naselila u 16. stoljeću”.

Osim dr. Taslidže o knjizi “Porodica Kurt iz Mostara” govorili su još književnik i piblicista Ibrahim Kajan, šefica odsjeka za bosanski jezik na fakultetu Humanističkih nauka univerziteta ‘Džemal Bijedić, dr. sc. Lejla Žujo-Marić, te sam autor.
“Knjiga na svoj osebujan nači govori o rodosljovlju, ali sa historijskom podlogom, porodice Kurt. Ne radi se samo o hronološkom nizu ljudi koji su genetski vezani. Ovo je vrlo vrijedna knjiga jer su ovakve knjige rijetke, jer podrazumijevaju napor i opsežan naučni pristup“ rekao je Kajan dodajući kako je autor učinio ogroman napor da demaskira porodičnu mitologiju i priče te donese stvarnu istinu o porodici Kurt.

„Veoma bitna stanica, u historiji i rodoslovlju porodice Kurt, bilo je mjesto Perušić u Lici, gdje su nakon pada tog mjesta, 1689. godine, pošli u seobu Muslimana prema Bihaću te jednim dijelom prema Hercegovini. Njihov predak nalazio se u tom valu i od njega je nastao i cijeli niz mostarsko-blagajskih porodica, koje su istog porijekla” rekao je Kajan, dodajući kako se radi o porodicama Velagić, Kajan te druge porodice.

Šefica odsjeka Bosanskog jezika na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” dr. sc. Lejla Žujo-Marić je rekla kako je knjiga objavljena 2017. godine, te da sadrži 33 cjeline.

„Autor na zanimljiv i potkrepljen način pokazuje put porodice Kurt. Knjigu upotpunjuju slike, tabele i zapisi u kojima se navode imena u porodici Kurt. Ova porodica u Mostar dolazi oko 1700. godine gdje zauzimaju različite društvene položaje. Kurti su autentična bosanskohercegovačka porodica koja je prihvatila Islam“ rekla je Žujo Marić.

Na slici ispod iz 1930. Husaga sa sinom Muhamedom, mašinovođom i unukom Reufom (živio u Tuzli).

(Mostarski.ba)