Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na grob Alekse Šantića na Pravoslavnom groblju Bjelušne u Mostaru danas je obilježena 98. godišnjica smrti velikog pjesnika.
Parastos su održali mostarski sveštenici Radivoje Krulj, Duško Kojić, Branimir Borovačanin i Nebojša Radić uz prisustvo članova Upravnog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar, Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle” i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibora Milivojevića.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević istakao je da je Aleksa Šantić naš ponos, pravi primjer kako se može biti i Mostarac i književnik i Srbin.
”Vraća nas u ranija vremena kada je život bio teži, a opet su jedni druge više poštovali. On treba biti svijetli putokaz svima nama u Mostaru kako treba živjeti i raditi, a grad kroz vraćanje njegovog imena ulicama, trgovima, školama pokazati kakvu budućnost i na kojim osnovama želimo da izgradimo. Društvena zajednica u cjelini trebala bi da više promoviše lik i djelo Alekse Šantića, ali ne samo Šantića, nego niza drugih umjetnika, književnika koji trebaju da budu uzor našoj djeci u odgajanju i odrastanju”, naglasio je Milivojević.
Član Nadzornog odbora SPKD ”Prosvjeta” GO Mostar Zlatko Serdarević naglasio je da je Aleksa Šantić čovjek koji je zadužio, ne samo ovu, već i naredne generacije svojim djelom, ali i svojom ličnošću.
”Kada se spomene Mostar prva aluzija je Aleksa Šantić. Kada se govori o njegovom djelu onda treba istaći da su svi poznati književnici i književni kritičari saglasni da je on unikum u smislu da je pisao iskrenu poeziju, što je malo ko od drugih pjesnika sa prostora bivše Jugoslavije. Malo je koja ličnost kao Aleksa imao sposobnost i dar da je njegovo veličanstveno djelo potpuno saglasno sa njegovom ličnošću. Kakvo mu je djelo, takva mu je ličnost. Kada se čita njegova poezija vidi se njegov lik, a kada se gleda njegov lik može se osjetiti njegova poezija. Da ne govorimo koliko je Šantić volio sve narode, uvažavao multietnički život u Mostaru, koliko je cijenio komšiluk, o tome su pjesme ispjevane. To je osnovni razlog zašto je tako obljubljen kod svih i zašto traje i zašto će trajati”, kazao je Serdarević.
On je podsjetio da je u predratnom periodu tadašnja vlast Mostara jako puno uradila na afirmaciji njegovog djela i lika, pokrećući manifestaciju ”Šantićeve večeri poezije” podignuta je statua, bista, pomepezno obilježena stogodišnjica njegovog rođenja.
”Kao i u svakom ratu i ovome je došlo do destrukcije njegovih obilježja. Što se tiče sadašnjeg vremena SPKD ”Prosvjeta” GO Mostar je preuzela organizovanje manifestacije ‘Šantićeve večeri poezije’ koje su ponovo doživjele trijumf i kroz tu manifestaciju vraćeno je ime pjesnika u Mostar. Imamo slučajeva da se u nekim krugovima negira njegovo djelo, a vrlo je čudno da u školskim udžbenicima nema Šantića ili je to minimum. Još uvijek taje destrukcija njegovog djela, ali puno toga je i postignuto, posebno Šantićevim večerima koje su međunarodnog karaktera”, kazao je Sedarević.
”Nažalost, ne osjećamo da je to slučaj sa Gradom Mostarom, a Šantić je svoj život posvetio Mostaru i po njegovom liku i djelu Mostar je poznat nadaleko. Jedna od škola, zapravo Gimnazija Mostar, trebala bi da nosi Šantićevo ime kao nekada”, naveo je Tubić.
On je naglasio da bi stalno trebali da se prisjećamo Šantićevih poruka da živimo zajedno i odnosimo se jedni prema drugima na najbolji način.
Aleksa Šantić umro je 2. februara 1924. godine od, tada neizlječive bolesti, tuberkuloze.
(Agencije)
