Na naučno-stručnom panelu održanom u utorak u Mostaru predstavljena je knjiga “Potrošački etnocentrizam u teoriji i praksi poticanja kupovine domaćih proizvoda” autorica Marije Čuture i Maje Arslanagić Kalajdžić, koja ima naučni doprinos i analizu svih praksi poticanja lokalne privrede.
– Knjiga ima pregled, odnosno dubinsko snimanje ovog koncepta potrošačkog etnocentrizma, dok se drugi dio knjige odnosi na analizu svih dobrih praksi poticanja kupovine ne samo domaćih proizvoda, nego uopće poticanja lokalne privrede – kazala je profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i jedna od autorica knjige Marija Čutura.
Ističe kako je urađena velika analiza bosanskohercegovačkog tržišta.
– Tu smo se dotakli vode kao jedne od kategorija. Opće poznata stvar je da mi godinama kontinuirano imamo takozvanu negativnu prehrambenu bilansu, jako puno uvozimo tih potrošačkih proizvoda, posebno u tim kategorijama hrane i bezalkoholnog pića, prije svega vode. Šta je razlog tome, to je vrlo kompleksno pitanje koje zahtjeva malo bolje i dublje analize, jer činjenica je da mi posežemo za stranim brendovima. S druge strane, bez neke ozbiljne analize teško možemo dati ozbiljne odgovore zašto je to tako. Bosanskohercegovačko tržište je visoko konkurentno, pogotovo u sektoru potrošačkih dobara – kazala je Čutura.
Činjenica je, kako kaže, to da svako sa svoje strane treba napraviti posao.
– To je ponuđač, on mora ponuditi konkurentan proizvod koji će potrošač prepoznati kao takav. Ovaj etnocentrizam predstavlja sklonost potrošača domaćim proizvodima, ali nije ne neelastičan koncept u smislu da će potrošač zanemariti da je uvozni proizvod kvalitetniji, bolji, reprezentativniji i tako dalje. Postoje brojni elementi na koji način potrošač taj proizvod vrednuje, domaće porijeklo je samo jedan od njih. Hoće li se to domaće porijeklo nametnuti kao ključni kriterij odlučivanja potrošača, to je i na ponudi, ali i na kreatorima politika. Ne treba zazivati nikakav protekcionizam, ali postoje brojne metode i tehnike unaprjeđenja kupovine domaćih proizvoda i podrške lokalnom. Svi akteri na tržištu imaju svoju odgovornost – naglasila je Čutura.
Savjetnik federalne ministrice obrazovanja i nauke Seid Masnica istakao je kako je etnocentrizam neophodan u kontekstu razgovora i promatranja tržišta u aktuelnom trenutku.
– Naravno, to će biti potrebno raditi i narednih godina. Svaka publikacija koja se bude odnosila na etnocentrizam, kupce i poboljšanje naših životnih uslova, mi ćemo biti tu da to svakako podržimo. Kada govorimo o knjizi koju smo danas promovisali, mi nemamo više dostupan nijedan primjerak u ministarstvu, privrednicima i svima onima koji su uvidjeli važnost ove teme knjige smo davali besplatno. To samo znači da je ova tema aktuelna, da će privreda trebati svakako poticaj nauke, naučnog rada, naučnih istraživača koji će dati doprinos u smislu trenutnog stanja na tržištu, gdje su kupci, kakva nam je ekonomija i šta nam je u ovom trenutku najpotrebnije – kazao je Masnica.
Šef Odsjeka za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine Darko Basić kazao je kako tema potrošačkog etnocentrizma u BiH možda još nije toliko zastupljena kao u drugim, većim državama.
– Ova knjiga će pomoći da se ta tema aktuelizira i da se kroz zakonska rješenja i rad naših institucija na tom dijelu malo bolje poradi. Mi u Federalnom ministarstvu trgovine i ranije smo imali projekt “Kupujmo domaće”, a u planu imamo i novu strategiju razvoja trgovine gdje ćemo kroz aktivnosti u saradnji s Privrednom komorom malo više potencirati tu temu. Nažalost, kod nas taj potrošački etnocentrizam nije još toliko zastupljen, ali nadamo se da će se prepoznati naš proizvod i kvaliteta, a ne da se kupuju strani proizvodi – kazao je Basić.
(Fena)
